Kakav je život u Zagrebu, imaju li njegovi stanovnici doista privilegije, kako se često misli, zato što žive u glavnom gradu?
Prema statistici gradske uprave i rezultatima Gospodarske komore Zagreb, pad standarda se u gradu osjeća iz godine u godinu na svim razinama. Brojke najbolje otkrivaju stanje u metropoli.
Prosječna je mjesečna neto plaća u Zagrebu za lipanj bila 6.318 kuna, a najviša je kod zaposlenika savjetničkih djelatnosti, računalnih programera, u poslu s financijama i zračnom prijevozu.
Najniže su plaće u gradu u proizvodnji odjeće, čišćenju okoliša i u drvnoj industriji.
Prema veličini tvrtki Zagreb broji najviše malih poduzetnika koji čine 97 posto svih poduzetnika.
Više nezaposlenih i rođenih
Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, u Zagrebu je 441.733 zaposlene osobe i 40.208 nezaposlenih.
Uz povećan broj nezaposlenih u odnosu na prošlu godinu, grad ipak ima pozitivan prirodni prirast. Prošle je godine 350 više rođenih nego umrlih, piše Večernji list.
Zagreb je još popularna adresa, pa je od prošle godine grad napučeniji za sedam tisuća stanovnika.
EU donosi niže cijene
Zanimljivo je da Zagreb prednjači u odnosu na ostalu Hrvatsku i u uvozu i izvozu, a uvoz je znatno veći od izvoza. Polovicu robne razmjene Zagreb ostvaruje sa zemljama Europske unije, odnosno 45 posto ukupnog izvoza i 56 posto ukupnog uvoza pa bi i očekivani ulazak u EU sljedeće godine trebao i na tom polju donijeti poduzetnicima uštede, a građanima manje cijene.
Najveći rast ostvarile su maloprodajne trgovine s prehrambenim namirnicama, a najveći pad bilježe trgovine glazbenim zapisima te električnim aparatima za kućanstvo.