TKO RADI, NE BOJI SE... / Stiže novi zakon, provjerite kako će uskoro izgledati vaš posao: Za trećinu manja plaća u ekstremnom slučaju i još sedam novosti

Izmjene i dopune Zakona o radu u drugoj polovini lipnja bit će poslane u jednomjesečnu javnu raspravu, do kraja srpnja prijedlog bi trebao doći Vladi na stol, a najesen će u saborsku proceduru

Godinu i pol dana socijalni su partneri razmatrali donošenje novog Zakona o radu (ZOR), no budući da je sve teklo prilično sporo, zasad se odustalo od novog zakona i prionulo izmjenama i dopunama postojećeg. Te su izmjene i dopune usuglašavane u proteklih mjesec dana, a u drugoj polovini lipnja trebale bi biti objavljene i poslane na javno savjetovanje u trajanju od 30 dana.

Potom bi do kraja srpnja usuglašen zakonski prijedlog trebao doći Vladi na stol, a u saborsku će proceduru na jesenskom zasjedanju. Izmjene i dopune ZOR-a inicirane su povlačenjem 800 milijuna eura iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Vlada je, naime, zacrtala da će do kraja ove godine u ZOR unijeti niz promjena poput smanjenja ugovora o radu na određeno vrijeme ili produljenja radnog vijeka sa 65 na 68 godina.

Iako prijedlog izmjena i dopuna ZOR-a nije još službeno predstavljen, okvirno je već poznato što one donose. U nastavku donosimo pregled ključnih promjena koje su predložene.

1. Ograničavanje rada na određeno
Namjera je da se dodatno ograniče sklapanja ugovora o radu na određeno vrijeme čime bi takvi ugovori, koji su vrlo nesiguran i često zlorabljen oblik rada, postali iznimke. Mogla bi se sklopiti najviše tri uzastopna ugovora na određeno u tri godine, a nakon toga novi tek nakon prekida od 12 mjeseci. Ograničenja se ne bi odnosila na sezonske radnike, a bilo bi još nekih iznimki (Pogledaj točku 2). I Vlada i sindikati, naime, ističu da je Hrvatska na vrhu EU po ugovorima na određeno s udjelom istih od 20 posto. S druge strane, u Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP) navode druge brojke i pozivajući se na Eurostat ističu da je udio ugovora na određeno u Hrvatskoj - 11,8 posto.

2. Iznimka rada na određeno: Sezonci i stranci
Iznimke od predložene odredbe o radu na određeno bili bi sezonski radnici i strani državljani. Zbog njihove deficitarnosti (u turizmu, graditeljstvu i sl.) bilo bi omogućeno da se njima ne ograničava uzastopni broj ugovora na određeno. Ne bi se ograničavali ni za potrebe dovršetka rada na projektima koji uključuju financiranje iz EU fondova. Za sezonske poslove mogao bi se sklopiti ugovor o radu na neodređeno i na određeno vrijeme. Ugovor na neodređeno vrijeme znači da nakon sezonskog prekida posla poslodavac ne odjavljuje radnika te plaća doprinose.

3. Proširenje mogućnosti dodatnog rada
Namjerava se proširiti i mogućnost dodatnog rada za drugog poslodavca. Uz 40 radnih sati tjedno za jednog poslodavca, radnici bi ubuduće mogli sklopiti dodatni ugovor o radu za drugog poslodavca do osam sati tjedno tijekom cijele godine, odnosno do 16 sati tjedno, ali u trajanju do četiri mjeseca, a da pritom ne moraju tražiti suglasnost prvog poslodavca. Sindikati smatraju da bi negativan efekt ovog prijedloga bio da ljudi traže dodatne poslove, umjesto da im se podižu plaće. U Vladi, pak, taj prijedlog objašnjavaju željom da se radnicima omogući da zarade više ako to žele.

4. Produljenje dobi za ostanak u radnom odnosu
Predlaže se i produljenje dobi do koje radnik može biti u radnom odnosu sa 65 na 68 godina starosti. Nacionalnim planom oporavka i otpornosti definiran je cilj poticanja duljeg ostanka u svijetu rada pa bi bilo omogućeno radnicima koji žele raditi nakon 65. godine života da to učine bez aktiviranja prava na mirovinu i bez potrebe da o tome postignu sporazum s poslodavcem. Radni odnos bi se, međutim, automatski raskidao kada radnik navrši 68 godina života.

Cijeli članak pročitajte na net.hr