U siječnju ove godine 174 nezaposlene osobe dobile su preko Zavoda za zapošljavanje 75.000 do 100.000 kuna za pokretanje privatnog biznisa. Onima koji su se udružili s više nezaposlenih državna pomoć mogla se popeti do 320.000 kuna. Tko od njih preživi godinu dana i uplaćuje doprinose, državi ne mora vratiti ništa, piše Večernji list.
Premijer Andrej Plenković, a nakon njega i ministar rada Josip Aladrović otkrili su da će financijski poduprijeti povratak iseljenih građana tako što će postojeće državne mjere zapošljavanja proširiti i na tu skupinu građana. Detalji će se znati u travnju, ali može se očekivati da će financijske potpore povratnicima biti slične o onima koje se već isplaćuju za samozapošljavanje.
U programu koji je krenuo od siječnja stoji da se pravo na potpore za samozapošljavanje odnosi i na povratnike iz zemalja EU. Moguće je da dorađeni plan, poticanje povratka neće suziti samo na EU. Visina potpore za samozapošljavanje određuje se prema području u kojem osoba ima prebivalište i otvara poslovni subjekt te je ona za najrazvijenije sredine 75 tisuća kuna, a za siromašnije 100.000 kuna. Isplata se može podebljati kombiniranjem više mjera.
Ministar Aladrović najavljuje da će se nove mjere širiti u dva smjera te će poticati migracije unutar domaćeg tržišta rada, ali i povratak onih koji su napustili Hrvatsku. Na novčane naknade, po tome, moći će računati građani koji se u potrazi za poslom odluče preseliti iz Zagreba ili Istre u Slavoniju ili Liku, na primjer, ali i stotine tisuća privremeno iseljenih koji su napustili Hrvatsku.
– U ovom trenutku više o tome ne mogu reći jer se moramo konzultirati sa socijalnim partnerima – kazao je Aladrović.
Hrvatska će 2020. za poticanje zapošljavanja nezaposlenih izdvojiti nešto jače od jedne milijarde kuna, u što bi se trebale uklopiti i nove mjere namijenjene povratnicima. Većina tih sredstava namijenjena je ljudima koji samostalno ili udruženi s drugima pokreću privatni biznis.
‘Uz mjere za povratak iseljenih paralelno treba dizati kvalitetu života građana pa ćemo imati manji potencijal za iseljavanje i veći potencijal za useljavanje. Ne moramo biti jednako razvijeni kao Irska ili Njemačka da bi se ljudi vratili jer će se netko tko živi u Irskoj u stanu s 10 stranaca vratiti kući ako vidi poboljšanja u ekonomskom, političkom i društvenom životu. Kvalitetu života ne čini samo posao i visoka plaća nego i to da živite u svom stanu, kući, u okruženju u kojem niste stranac. Lakše je živjeti u sredini koja je tvoja uz adekvatnu plaću i ako država čini korake kojima se približavamo razvijenima – kaže demograf Dražen Živić
Ostatak članka pročitajte na: večernji.hr