POPLAVA TEŠKIH ZANIMANJA

Tko sve ima pravo na beneficirani radni staž?

Jeste li znali da su 84 zanimanja u Hrvatskoj u kategoriji izuzetno teških zvanja za koja je propisan beneficirani radni staž? Sva zanimanja s povlasticom produženog staža pobrojana su u Zakonu o stažu osiguranja s produženim trajanjem, koji je donesen još 1999, a otada nije bilo revizije zanimanja, od kojih neka više ne postoje, a neka su se toliko promijenila da njihovo obavljanje više ne udovoljava standardima po kojima bi ih se proglasilo naročito teškima.

Obzirom da je većina zanimanja koja spominjemo ovdje prisutna ponajviše u javnom sektoru, došlo je do zlouporabe zakona.Tako beneficije ima radnik na visokoj peći u industrijskom sektoru koji u Hrvatskoj više ne postoji, a pobrojana su i zanimanja koja se odnose isključivo na rad u nekadašnjem Jugovinilu. Tu je i zaštita radnika s azbestom beneficiranim stažom, mada su rad i prodaja tog opasnog metala u Hrvatskoj zabranjeni. Zato će ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić krenuti u reformu ili, kako bi se internetskim rječnikom reklo, 'update' zanimanja pobrojanih u zakonu.

Kako u propisu stoji da svatko ima pravo predložiti uvrštavanje novih zanimanja u kategoriju povlaštenih, postoji prostor za inicijativu, pa preporučujemo čitateljima da razmisle o uvrštavanju novih zanimanja u ovu skupinu. Osim policajaca i vojnika, koji uglavnom svi uživaju povlasticu produljenog staža, na listi su i zanimanja koja nikada ne bismo očekivali. Vozači tramvaja, vozači autobusa javnog prijevoza i međugradskih linija i svih vozila težih od 7,5 tona imaju pravo na dodatnu godinu staža na svake četiri odrađene godine.

Tu povlasticu koriste samo u javnom sektoru, ali treba znati da je poslodavcu još uvijek, prije nego se zakon promijeni, obveza uplaćivati dodatnih pet mjeseci mirovinskog osiguranja svake godine zaposleniku koji radi kao vozač. Poslodavcu koji nije poštovao prijeti kazna od 50.000 kuna.

ZET-ovci nakon revizije vjerojatno neće imati privilegije, jer je standard posla narastao i voženje tramvaja više ne udovoljava kategoriji 'naročito opasnih i teških zanimanja'. Beneficirani staž najvjerojatnije će izgubiti i dimnjačari, a možda i skretničari na željezničkim postajama. Beneficirani staž ostat će radnicima u staklanama, brodogradilištima za radnike koji rade na samoj izradi vanjskog dijela broda te pomorcima na dugim plovidbama ili tankerima. Ostat će privilegija i radnicima na naftnim bušotinama, dalekovodima, rudnicima, kao i onima koji rade na miniranjima u probijanju tunela.

U drugoj kategoriji zaposlenika s beneficijima su oni koji svoj posao ne mogu raditi cijeli život. Balerinama se u status povlaštenih neće dirati, ali pitanje je ima li smisla beneficirani radni staž opernih pjevača i plesača i pjevača u folklornim ansamblima, kada su najveće zvijezde kazališne scene, poput Luciana Pavarottia ili Jose Carrerasa, dokazale da se pjevati može i u sedamdesetima. U ovoj su kategoriji i piloti, kontrolori leta, učitelji padobranstva i ronioci, zaista nije moguće raditi do starosne dobi za ulazak u mirovinu. Zaštićeni su i invalidi i osobe s posebnim potrebama, kojima se za svaku godinu staža dodaju tri mjeseca.

Obzirom da je većina zanimanja koja smo nabrojali prisutna ponajviše u javnom sektoru, došlo je do zlouporabe zakona. Tako se u Ministarstvu unutarnjih poslova beneficirani radni staž osim policajcima priznaje i pojedinim službenicima koji zapravo rade u uredima. Slična je situacija i u vojsci, pa će te službe proći reviziju, koja će utvrditi tko zaista ima pravo na dodatna osiguranja. Inače u Hrvatskoj trenutno radi više od 38.000 ljudi koji imaju beneficirani radni staž, a poslodavce dodatno uplaćivanje mirovinskog osiguranja stoji više od 600 milijuna kuna godišnje. Od 1,5 milijuna umirovljenika, statistika govori da ih je 190.000 steklo pravo na mirovinu uz pomoć beneficija.