Prijava
Traži
Hrvatsku je u deset godina napustilo 47.700 osoba s višom ili visokom stručnom spremom. Ta brojka i naš sustav obrazovanja, alarmirali su Vladu, koja je najavila razmatranje strateških smjernica reforme obrazovnog sustava. Odlazak mladih obrazovanih ljudi veliki je gubitak za svako gospodarstvo. Može li ga se spriječiti?
Tako mnogo stručnjaka koji napuštaju Hrvatsku svakako je zabrinjavajući trend. Doda li se tome i činjenica da Hrvatska ima samo sedam posto visokoobrazovanih, da se prosječno studira osam godina, da diplomira tek trećina upisanih studenata, jasno je zašto Vlada žuri sa smjernicama za reformu obrazovanja.
SAD - magnet za talente
Sjedinjene Države (SAD) najveći su svjetski magnet za visokoobrazovane. Najnovije istraživanje provedeno među legalnim useljenicima u SAD-u pokazuje daje riječ je najbolje obrazovanim ljudima, pri čemu 21 posto njih ima obrazovanje koje je trajalo najmanje 17 godina, većinom i na poslijediplomskim studijima. Usporedbe radi, samo osam posto rođenih Amerikanaca ima takvo obrazovanje, a u zemljama u razvoju svega pet posto. Nisu samo zemlje u razvoju pogođene odljevom mozgova, već i one razvijene, poput Australije i Kanade. Čak i Vlade koje su nekad nastojale spriječiti imigraciju, poput Njemačke i Britanije, nedavno su istaknule sheme za privlačenje potrebnog stručnog kadra.
Gubitak obrazovanih, nitko ne sumnja, nanosi velike štete gospodarstvu zemlje. Oni, ustvari, kreiraju nova radna mjesta za druge. Njihov odlazak uklanja i stabilizirajući politički utjecaj na srednju klasu. Egzodus znanstvenika i akademika vuče za sobom još veću nevolju, pogotovo ako se odvija brzo. Primjer je Albanija, koja je, od pada komunizma, u samo 10 godina izgubila trećinu stručnjaka.
Propadali su čak i znanstveni projekti u tijeku, jer se odlaskom ljudi koji su ih vodili "nije prenosila memorija".
Pozitivan učinak "odljeva mozgova"
Zbog tako raširene pojave koja pogađa i zemlje u razvoju i razvijene, ekonomisti se sve više bave proučavanjem negativnih, ali i pozitivnih utjecaja odljeva mozgova na gospodarstvo. Tako rektor na Sveučilištu u Bukureštu i koautor UNESCO-ve studije utjecaja odljeva mozgova na tržište rada u jugoistočnoj Europi, Ioan Mihailescu, tvrdi kako odlazak visokoobrazovanih može značiti više plaće za one koji ostaju. Ilustrirao je to podatkom kako je sredinom 90-ih polovina diplomiranih liječnika na tom sveučilištu napuštala Rumunjsku. Prošle ih je godine otišlo samo 10 posto. Razlog je, smatra on, porast broja radnih mjesta za visokoobrazovane, a kako je raslo rumunjsko gospodarstvo, rasle su i plaće. Ističe se često i da oni koji ostaju, uviđaju koristi koje donosi visoko obrazovanje, pa se školuju. Neće svi otići, pa će s vremenom biti sve više visokoobrazovanih.
Što se može učiniti?
Na prvom bi mjestu trebalo biti nastojanje da se zemlja učiniti dobrim mjestom za rad. Kultura gdje napredovanje ovisi o političkoj podobnosti, umjesto o rezultatima rada, uvijek će poticati odlazak u zemlje koje poštuju talente. Bitna je i visina plaća kako bi se oni najtalentiraniji zadržali u zemlji. Pa i način na koji se plaća obrazovanje može utjecati na odlazak. Većina je sveučilišta u svijetu subvencionirana. Uklone li se te subvencije, troškovi obrazovanja bili bi znatno viši; zamijene li se studentskim kreditima, manje je poticaja visokoobrazovanima za odlazak.
No, ljudi će u svakom slučaju odlaziti, i to se teško može spriječiti. Ono što preostaje onima koji ostaju je razmisliti kako prikupljati njihova iskustva. Jedan od načina je ohrabrivati osjećaj da sudjeluju u dvije kulture, umjesto u jednoj, i to odobravanjem dvojnog državljanstva, te korištenjem Interneta za kontakte.
Jednom kad zemlje u razvoju postanu bogatije, povratak obrazovanih ići će svojim tijekom. Tajvan, Južna Koreja i Kina sada, primjerice, bilježe znatan povratak svojih državljana. Irska, nekad zemlja emigranata, postala je zemlja s neto imigracijom. U uvjetima političke stabilnosti i pružanja mogućnosti, dobrog vodstva i vladavine prava, većina onih koji bi inače napustili zemlju, ostat će, a neki od onih koji su otišli, možda se i vrate.
Slavica Cvitanić za croatiabiz.com
Hrvatska 
Svijet 
Tržište rada 
Ljudi i karijere 
Istraživanja 
Zanimljivosti 
Bez komentara 
