Turizam 2016. donio nam je 10 posto više nego prije devet godina, imamo 20.000 tvrtki manje, investicije su u odnosu na pretkriznu 2008. srušene za 42 posto.
Posljednjih mjeseci nižu se samo pozitivne gospodarske vijesti, od rasta industrijske proizvodnje, kontinuiranog rasta potrošnje građana do konačno i boljeg stanja opće ekonomije. Bilježi se rast BDP-a od gotovo 3 posto čime Hrvatska premašuje prosječni rast zemalja Europske unije, a i raste ekonomski optimizam građana.
Ti ohrabrujući podaci nisu uspjeli izbrisati dubok trag krize koja je u šest godina slobodnog pada svih parametara i sektora odnijela 12 posto standarda prosječnog hrvatskog građanina.
Zato smo usporedili zadnju pretkriznu godinu 2008. sa svježim podacima koji pokazuju stanje u 2016. i rezultat je porazan.
Ekonomska aktivnost izražena kroz BDP, odnosno indikator koji uspoređuje potrošnju građana i države te investicije, uvoz i izvoz od godine do godine, i dalje je gotovo 10 posto niža nego 2008.
Drugim riječima, nadoknadili smo tek manji dio pada zabilježenog tijekom krize i trebat će nam vrlo uspješne tri godine da bismo se do 2020. vratili na standard koji smo imali prije krize.
Iz usporedbe podataka po stalnim cijenama s referentnom godinom 2010. koje smo prikupili iz serija podataka Državnog zavoda za statistiku vidljivo je da građani ukupno i dalje troše manje nego prije krize, i to za više od 17 milijardi kuna u devet mjeseci godine, a najveći izazov za budućnost u srednjem roku bit će oporavak investicija.
Izvoz je napredovao tijekom godina zahvaljujući ulasku na veliko europsko tržište, a manjak potrošnje očituje se i u smanjenom uvozu, ali investicije su u odnosu na pretkrizne dane srušene za gotovo 42 posto.
Nije to neočekivan podatak s obzirom na pad ekonomskih aktivnosti i niski rast u 2015. jer tek na temelju jačeg rasta može se očekivati hrabriji pristup tvrtki koje su se uglavnom razduživale i nastojale preživjeti.
Nema investicija, nema ni oporavka graditeljstva koji je 2008. bio jedan od najvažnijih sektora hrvatske ekonomije s više od 120 tisuća zaposlenih. Danas je na mnogo nižim granama, ali zamah privatnih investicija, naročito u turizmu, koje se očekuju iduće tri godine te velikih infrastrukturnih projekata financiranih europskim novcem mogao bi pokrenuti uspavane građevinare.
Turizam je eksplodirao te popravio i statistiku izvoza. Sezona za nama je rekordna i donijet će više od osam milijardi eura prometa što je za 10 posto više i od one iz 2008. No zabrinjava što rast turizma ne prati rast industrije pa taj sektor uzima sve veći udio u ukupnom BDP-u.
Cijeli članak možete pročitati na portalu vecernji.hr