Trebate dodatne prihode? Od 300 stabala smokava moglo bi se bogovski živjeti

Smokva je nekada bila hraniteljica Dalmacije, a danas je kod nas zapostavljeno voće koje se sve rjeđe uzgaja

Mladi se smokvama ne žele baviti jer u njima ima puno posla, zarada je mala, proizvodnja rizična, dovoljno je da padne kiša usred kolovoza ili naleti jato vrabaca pa da na stablima propadnu stotine kilograma smokava.

Tomislav Šiljeg iz Metkovića na svojih 800 stabala smokava u ekološkom uzgoju očekuje ove jeseni ubrati desetak tona smokava. No, to su samo očekivanja jer su mu ptice u jednom danu uništile 200 kilograma. Osim što prodaje svježe smokve na svom obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu još proizvodi i suhe smokve, slatko od smokava sa dodatkom aronije.

- Posla u svakome voćarstvu ima, tako i u smokviku. Uz pomoć savjetodavne službe i nadzorne stanice za ekološku poljoprivredu pratimo stanje plantaža, ekološki uzgoj je ponajprije veliko povjerenje između korisnika i proizvođača. Mi proizvođači nastojimo naše plantaže održavati i uzgajati bez konvencionalnog načina. Dakle naši preparati su provjereni i odobreni od strane ministarstva poljoprivrede. Zaštita se vrši kao i gnojidba, ali s velikom dozom opreza i preporuka struke - kaže Šiljeg.

Hrvatska proizvodi minimalne količine smokava pa kad se tome dodaju i štete od ptica, ovogodišnji urod je minimalan.

Prema analizama tržišta koje je provela konzultantska tvrtka Smarter, najveći proizvođači i izvoznici smokava su Turska, Grčka, Italija, Alžir, Maroko i Španjolska, no Hrvatske nema na karti ovih zemalja u kojoj se organizirana proizvodnja iz godine u godinu urušava, unatoč ogromnim potencijalima za proizvodnju.

S oko 855.000 stabala polovicom osamdesetih godina, broj rodnih stabala smanjen je u Hrvatskoj na oko 600.000. Hrvatska je 1996. godine proizvodila oko 6.240 tona svježih plodova da bi prošle godine proizvela skromnih 1.264 tona.

- Jednostavnom računicom može se izračunati da ukupna domaća proizvodnja zadovoljava tek oko 0,3 kilograma po glavi stanovnika što znači da se iz domaće proizvodnje može zadovoljiti potrošnja dvije do tri smokve po svakom potrošaču u Hrvatskoj, pokazuje analiza Smartera, konzultantske tvrtke specijalizirane za poljoprivredu i prehrambenu industriju.

Europski stručnjaci predviđaju da će u narednom razdoblju, do 2025. godine doći do povećane potrošnje i rasta tržišta smokava u EU, što otvara mogućnosti za intenzivniju proizvodnju ovog mediteranskog voća u Hrvatskoj.

Osim izuzetno zdravih svježih smokava, predviđa se i rast potrošnje sušenih smokava, ali i različitih proizvoda koji sadrže ovo rajsko voće.

Članak je u skraćenom izdanju prenesen iz Slobodne Dalmacije.