Prijava
Traži
Trećina svih nezaposlenih osoba u Hrvatskoj prijavljena je na području četiriju dalmatinskih županija. Koncem ožujka od Paga do Prevlake bilo je 72.154 nezaposlenih, a upravo toliko stanovnika imao je Zadar na popisu prije 10 godina.
Nedavno je objavljen podatak da je od izbijanja svjetske gospodarske krize u Hrvatskoj izgubljeno oko 120 tisuća radnih mjesta, a samo u Splitsko-dalmatinskoj županiji ima 42.978 prijavljenih na “birou”, odnosno 1500 osoba više nezaposlenih nego u Zagrebu. Kada će se u Dalmaciji preokrenuti taj negativan trend?
Hoće li konačno krenuti investicije koje će donijeti nova radna mjesta ili će investitori i dalje izbjegavati Dalmaciju zbog brojnih prepreka? Sve su to pitanja s mnoštvom nepoznanica. U Zadru i okolici vrlo je primjetan trend nestanka nekad tradicionalnih zanimanja - industrijskih radnika je sve manje. Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ), sve je veći broj sezonskih radnika, ali se zato snižava kvalifikacijska struktura potrebne radne snage za nova radna mjesta.
Sestrinske tvrtke
Tijekom 2009. godine bez posla su ostala 1934 radnika, a prošle godine još njih 195Tijekom posljednjih nekoliko godina prosječno se na zadarskom području bilježi oko 3500 “sezonaca” koji se u jesen vraćaju u evidenciju HZZ-a. U masi od 11.906 nezaposlenih u Zadru najviše je prodavača, konobara, čistača, sobarica i kuhinjskih radnika, u pravilu najtraženijih zanimanja tijekom turističke sezoni. Znakovito je da većina osoba koje su u posljednje vrijeme ostale bez posla u stečajem poharanim tvrtkama, poput autobusnog prijevoznika “Contusa”, građevinske tvrtke “Heres” i uzgajališta tuna “Marituna”, nije u statusu nezaposlenih, jer su svi prebačeni u “sestrinske tvrtke” vlasnika ili se sindikat izborio za njihovo zapošljavanje.
Posljednjeg dana ožujka na šibensko-kninskoj burzi rada bez posla su bile 8394 nezaposlene osobe, što je 3,3 posto manje nego krajem veljače. Najveći broj nezaposlenih zabilježen je na području Šibenika, njih 4233, a slijede Knin sa 2451, Vodice sa 989 i Drniš sa 721 osobom na burzi rada. U ožujku je ovdašnja burza rada postala “bogatija” za 541 osobu koja se prijavila na biro u potrazi za poslom. Njih 290 pristiglo je iz radnog odnosa, jer su dobile otkaz ili im je prestao rad na određeno vrijeme.
Sezona spasa
U posljednjih godinu i pol u Splitsko-dalmatinskoj županiji povećan je broj nezaposlenih za četiri tisuće osoba. - Ne može se reći kako su ti ljudi bez posla ostali isključivo zbog krize, jer se tu nalaze i sezonski radnici, zaposlenici na određeno vrijeme... - ističe Miroslav Delić, prvi čovjek splitske Područne službe HZZ-a. Na krajnjem su jugu Hrvatske bez posla tijekom krize ostala 4324 radnika, a ako se zna da o jednom zaposlenom ovisi životna sudbina četveročlane obitelji, to znači kako je u zadnje dvije godine pogoršan životni standard 17 tisuća građana.
Tijekom 2009. godine bez posla su ostala 1934 radnika, a prošle godine još njih 1954, pri čemu se lani na burzi rada našlo 329 radnika čije su tvrtke otišle u stečaj. Najviše radnika izgubilo je posao u građevinarstvu, ponajprije zbog činjenice što su u stečaju završile tvrtke “GP Dubrovnik” i “Glavice” iz Opuzena. No, najveći tehnološki višak slanjem radnika u prijevremenu mirovinu prouzročila je državna agencija Fina. Unatoč tome, nezaposleni se ne predaju, o čemu svjedoči i priča Stipe Jeličića (54), bivšeg automehaničara “GP Dubrovnik”, koji se sa 35 godina staža “preselio” na burzu: - Naša tvrtka otišla je u stečaj i ostala nam dužna tri plaće.
Dok čekam te zaostatke, snalazim se sa 1400 kuna naknade za nezaposlene i uporno tražim posao. Tražim bilo kakvo zaposlenje da prehranim obitelj. Uporan sam i ne predajem se, znam i želim raditi. Sinovi, konobar i građevinar, oženjeni su i rade, a kćerka je upravo diplomirala i nezaposlena je. Teško sastavljam početak s krajem mjeseca, ali držim kako je sada najvažnije da je obitelj na okupu. Jedni drugima pomažemo i snalazimo se - kaže Stipo koji je spreman i na prekvalifikaciju ako bi mu to zajamčilo zaposlenje i sigurniju budućnost koja ne bi ovisila o sivoj ekonomiji.
Jedan od onih koji su postali “tehnološkim viškom” nakon 20-ak godina radnoga staža je i Ivan (47) iz Splita. Ne želi, kaže, da mu se uza svu muku i slika “nađe u fojima”, jedino, veli, “ona u šoneti”. - Bila mi je veća plaća u kooperanta, pa se nisan tija pribacit u “Brodosplit”, ali falija san prije par godina i ta odluka mi se vratila u lice. Kad su počeli problemi u škverovima, prvi su “izletili” kooperanti - ističe naš sugovornik i dodaje kako ga sada “žena hrani”.
Lutanje od posla do posla
- Gledaj, strojara ti danas triba na građevini, ali prije će uzet mladog momka, nego mene ovakoga, sa krivon kičmon, sa slabin kolinima, a ni srce mi više ne mrda ka prije - nalazi mjesta za smijeh Ivan, koji, priznaje, sebi ipak nađe kruha. Među 290 pridošlih na burzu rada u Šibeniku u ožujku bio je i 41-godišnji kuhar Željko Barić koji je sve donedavno radio u jednom privatnom restoranu, ali kaže da mu to nije prvi otkaz koji je dobio u posljednje dvije godine.
- Kako bi ljudima padali posao i zarada, tako bi se rješavali dijela zaposlenih. Ništa im ne zamjeram. Vjerojatno bih i ja postupao na isti način. Uglavnom, lutam od jednog restorana do drugog, od kafića do kafića... Radio sam, naime, i kao konobar, pekao pizzu... Dobra stvar je što neću dugo čekati, jer ljeto je praktički već došlo, a ni jedno ljeto nisam bio bez posla - kaže Barić.
72.154 nezaposlene osobe bile su u evidenciji HZZ-a na području četiriju dalmatinskih županija
4324 radnika ostala su bez posla tijekom protekle dvije godine u Dubrovačko-neretvanskoj županiji zbog krize i stečajeva
Pišu: Edvard Šprljan, Marina Jurković, Milena Budimir i Ahmet Kalajdžić
Hrvatska 
Svijet 
Tržište rada 
Ljudi i karijere 
Istraživanja 
Zanimljivosti 
Bez komentara 
