ANALIZA: Novi realni pad neto primanja radnika

Treću godinu zaredom padaju plaće

Razina zaposlenosti u siječnju bila je na razini početka 2003. godine, što znači da je kriza 'pojela' oko 200.000 radnih mjesta stvorenih u razdoblju od 2003. do sredine 2008. godine.

Ova bi godina mogla biti treća zaredom u kojoj će biti zabilježen realni pad neto plaća, procjenjuju analitičari Privredne banke Zagreb u ponedjeljak objavljenim najnovijim PBZ Tjednim analizama, koji očekuju i da će značajniji pomak nabolje po pitanju zaposlenosti u Hrvatskoj krenuti tek od drugog tromjesečja iduće godine. Pritom napominju da je razina zaposlenosti u siječnju bila na razini početka 2003. godine, što znači da je kriza 'pojela' oko 200.000 radnih mjesta stvorenih u razdoblju od 2003. do sredine 2008. godine.

U 2011. godini očekuju nominalni rast neto plaća za dva do tri posto na razini godine, dok u realnim vrijednostima ocjenjuju da će ponovo doći do pada plaća kao posljedice više prosječne stope inflacije koju predviđaju u ovoj godini, od oko tri posto. Time bi 2011. bila treća godina zaredom u kojoj bilježimo pad neto plaća, a koji bi kumulativno unutar tri godine dosegnuo nezanemarivih 2,5 posto, navodi Ana Lokin u PBZ Tjednim analizama.

Prosječna neto plaća u 2010. iznosila je oko 5240 kuna (uzevši u obzir učinak kriznog poreza), što predstavlja realan pad za oko 0,8 posto u odnosu na 2009., odnosno nominalni rast od oko 0,3 posto. Uz snažan porast nezaposlenosti, odgodu usklađivanja mirovina u 2011. te procjene sindikata o desecima tisuća zaposlenih koji ne primaju plaće, 2011. bit će još jedna godina slabe potražnje građana za kreditima, posebice dugoročnim, i rasta štednje, slijedom čega znatan rast osobne potrošnje nije izgledan.

U 2011. godini očekuje se nominalni rast neto plaća za dva do tri posto na razini godine, dok u realnim vrijednostima ocjenjuju da će ponovno doći do pada plaća kao posljedice više prosječne stope inflacije koju predviđaju u ovoj godini, od oko tri posto

Kretanja plaća su, napominje Ana Lokin, samo zrcalni odraz pada broja zaposlenih, pada aktivnog stanovništva (u siječnju je ova brojka bila niža za 43.000 u odnosu na godinu ranije) i rasta nezaposlenosti.

U iščekivanju podataka DZS-a za veljaču o kretanjima na tržištu rada, analitičari PBZ-a procjenjuju da je stopa nezaposlenosti u prošlom mjesecu dosegnula 19,7 posto.

Kako je za oporavak tržišta rada potrebno izaći iz recesije i ostvariti rast kroz nekoliko kvartala, u uvjetima niskih stopa rasta BDP-a očekivanih u srednjem roku, a koje predstavljaju prije stagnaciju nego stvaran rast, u prvo vrijeme je najizgledniji rast bez porasta zaposlenosti, pa Ana Lokin očekuje da će značajniji pomak nabolje po pitanju zaposlenosti krenuti tek od drugog tromjesečja 2012. Pri tome napominje da su njihova očekivanja kretanja gospodarske aktivnosti temeljena na sadašnjoj gospodarskoj politici održavanja statusa quo.

No, u slučaju donošenja mjera kojima bi se pokrenulo gospodarstvo (u tome smjeru ide i prošlotjedna odluka HNB-a), a prije svega provođenja reformi kojima bi se stvorilo konkurentnije poslovno okruženje i omogućilo povećanje produktivnosti privatnog, posebno realnog sektora, stvorio bi se i prostor za dinamičnije kreiranje radnih mjesta, iako je riječ o dugotrajnim procesima, a ne o promjenama koje se mogu odviti preko noći, zaključuje se u PBZ Tjednim analizama.