Prijava
Traži
Nisu samo sindikati nezadovoljni pravima svojih članova i radnika, i Hrvatska udruga poslodavaca sve je glasnija u svojim apelima Vladi u vezi s pojedinim zakonskim projektima i reformama.
O najvažnijim pitanjima koja trenutno muče poslodavce razgovarali smo s Gordanom Deranjom, predsjednicom Hrvatske udruge poslodavaca.
Kako komentirate nove poteze Vlade kada je mirovinski sustav u pitanju?
- Znamo dobro da pred svake izbore pojedine skupine rade pritisak kako bi ostvarile svoje ciljeve i dosad smo svjedočili da u tome nerijetko uspijevaju. Ovaj put Vlada je, uz podršku inicijativi ‘67 je previše’, odlučila i da će poslodavce opteretiti dodatnim troškovima te uvjetovati s kojim će radnikom voditi poslovnu utakmicu i nakon što stekne pune uvjete za mirovinu. HUP je reformu podržao jer druge opcije nema; moramo produljiti radni vijek ili povećati broj radno aktivnih građana. To je problem svih zemalja EU. Sindikati su se usprotivili radu do 67. godine jer je ‘neizdrživ’, a HUP je podržao 41 godinu staža kao kriterij za odlazak u mirovinu, što obuhvaća i one koji ne mogu raditi do 67. Govorimo o reformi koja je trebala stupiti na snagu tek 2033. Danas smo, izgleda, svi spremni raditi čak i do 68. godine. Ovo što Vlada sada predlaže, poslodavci nikako ne mogu podržati, jer nas se dovodi u neravnopravan položaj.
Kako Vlada poslodavce time dovodi u neravnopravan položaj?
- Nije problem u radu do 68., nego u načinu na koji ga Vlada želi regulirati - stavljajući sav teret na poslodavce. HUP-u je neprihvatljivo da se cjelokupan teret i troškovi rada u tom razdoblju života radnika, kao i lažnih bolovanja, svaljuju na tvrtke, ali i radnike koji će pošteno i angažirano do kraja odrađivati svoje poslove. Posebno će to osjetiti mali i srednji poduzetnici kojima je svaki zaposlenik važan kao suho zlato, a Hrvatska je zemlja malih i srednjih poduzetnika. Pitam se kako će stvari funkcionirati u državnom sektoru i javnim službama, u kojima bismo postupno trebali smanjivati broj zaposlenih? Hrvatska po broju zaposlenika u općoj državi gotovo da nema konkurenciju u Europi. Mirovine u Hrvatskoj su niske. Zamislite sada zaposlenike koji od 65. godine, kad steknu uvjete za mirovinu, pa do 68. vide mogućnost korištenja sustava uz brojna bolovanja ili uz otpremnine koje država mora isplatiti. Poslodavci na tržište nikad nisu vratili dobrog radnika, osim u slučajevima propasti ili više sile. Sadašnji prijedlog omogućava radnicima da prisile poslodavca na isplatu otpremnine ili da njega i državu opterete troškovima bolovanja iduće tri godine. Ne možemo se oteti dojmu da država želi trošak odluke usvajanja inicijative ‘67 je previše’ prebaciti na poslodavce.
HUP inzistira na novim izmjenama Zakona o radu, pogotovo na odredbama vezanim za rad od kuće. Što biste vi promijenili u tim odredbama?
- Riječ je o viziji cjelokupnog radnog zakonodavstva koja ne odgovara modernim načinima rada i pogledima na rad novih generacija. Kako ćete definirati odnos poslodavca i zaposlenika, primjerice, u ICT sektoru? Kad gledate ljude koji žele sjesti u kafić s laptopom i obaviti neki posao uz kavu? Tko je u prekršaju prema Zakonu o zaštiti na radu? Roditelj koji želi raditi od kuće kad mu to odgovara i sam traži od poslodavca takvu beneficiju. Prema sadašnjim uvjetima, to je teško izvedivo i poslodavci odustaju jer je ta mogućnost prebirokratizirana te preuzimaju rizik visokih kazni. Uz navedeno, želimo povećati satnicu dopunskog rada sa sadašnjih osam na 16 sati tjedno, odnosno 250 godišnje, i pojednostaviti evidenciju radnog vremena te da se pauza izuzme iz broja radnih sati. Potrebno je afirmirati imovinske sankcije umjesto zatvaranja poslovnih prostora i prijetnji zatvorskim kaznama u slučaju prekršaja u radnim odnosima. Kazneni postupci i kaznene sankcije krajnje su sredstvo, koje se primjenjuje samo u osobito teškim slučajevima.
Cijeli članak dostupan na: novac.jutarnji.hr
Hrvatska 
Svijet 
Tržište rada 
Ljudi i karijere 
Istraživanja 
Zanimljivosti 
Bez komentara 
