Zahvaljujući materijalnim pravima iz kolektivnih ugovora oko 50.000 radnika javnih tvrtki dobit će između 1000 i 2500 kuna božićnice, a neki i dar za djecu.
Javna poduzeća, unatoč Vladinim napucima o smanjenju plaća i racionalizaciji svih troškova, isplatit će dogovorene božićnice i darove za djecu. Zahvaljujući izdašnim materijalnim pravima zajamčenim kolektivnim ugovorima oko 50.000 radnika javnih tvrtki dobit će između 1000 i 2500 kuna božićnice. Dio njih dobit će i između 400 i 600 kuna za dar za djecu premda je Vlada predložila neisplatu tih prava za ovu i sljedeću godinu.
Pritisak sindikata
Kako će Hrvatske željeznice sa svojih pet trgovačkih društava osigurati sredstva za božićnice za 14.000 radnika, ne zna ni Zoran Popovac, predsjednik Uprave. Jedva su isplatili regres od 1000 kuna bruto, krajem listopada, s mjesec dana zakašnjenja. "Božićnice bi, prema kolektivnom ugovoru, trebale iznositi 2500 kuna. O isplati pregovaramo, nadamo se da će sindikati shvatiti težinu situacije i barem pristati na smanjenje tog iznosa", ističe Popovac. No sindikati drže da se na njima ne treba štedjeti jer nisu krivi za loše financijske pokazatelje. "Božićnice se moraju isplatiti u punom iznosu. Pristat ćemo na mogućnost isplate dijela iznosa u bonovima", kaže Branko Kreš iz Sindikata željezničara Hrvatske. Radnici Hrvatskih šuma trebali bi za Božić dobiti 1500 kuna, no tvrtka nema sredstava za podmirivanje tih obveza. Željko Kalauz iz Sindikata šumarstva poručuje kako ga ne brine pomisao da će se tvrtka morati zadužiti kako bi pokrila kolektivnim ugovorom zajamčena prava.
Stižu bonovi
"Kreditnog zaduženja vrlo vjerojatno neće biti, a božićnicu ćemo isplatiti u dva dijela, gotovinom i bonovima", objašnjava Darko Vuletić, predsjednik Uprave Hrvatskih šuma, koji prije isplate planira pričekati Vladin naputak. Božićnice od 1000 kuna dobit će i zaposleni u Hrvatskoj pošti, kao i zaposleni u HAC-u, 1500 kuna radnici Hrvatske lutrije, 50 kuna više dobit će radnici HEP-a, 2200 kuna zaposleni u Plinacrou, a 2500 kuna u Janafu. Ante Bajo s Instituta za javne financije kaže da dolazi na naplatu činjenica da je Vlada godinama plaće u javnim službama i javnim poduzećima nivelirala s onima u gospodarstvu izdašnijim materijalnim pravima.