Žene poduzetnice

Tvrtke koje vode žene produktivnije i stvaraju više dodane vrijednosti

Unatoč tome što su prema statistici brojnije i obrazovanije, u poduzetništvu su žene u manjini. U Hrvatskoj je manje od trećine poduzeća u vlasništvu žena, a njihov broj u upravama poduzeća još je manji.

37 tisuća poslovnih subjekata u Hrvatskoj u kojima žene imaju vlasničku ili upravljačku funkciju.U tim poduzećima više je od 350 tisuća zaposlenih, odnosno 41 posto zaposlenih u realnom sektoru. Istodobno, te tvrtke ostvaruju 47,8 posto ukupnih prihoda. Dakle, podaci pokazuju da su poduzeća u kojima su žene dominantne produktivnija i stvaraju više dodane vrijednosti", rekao je Nikola Nikšić, direktor sektora analitike i strateškog razvoja u tvrtki Bisnode, na okruglom stolu "Žene poduzetnice" koji je u četvrtak organizirao Poslovni dnevnik.Prema podacima koje je iznio Nikšić, među poduzećima kojima upravljaju žene manje je gubitaša, manje ih je u blokadi, a dobit im je sedam posto veća nego u poduzećima kojima upravljaju muškarci. Postavilo se stoga pitanje: ako su žene uspješnije, zašto ih je u poduzetništvu tako malo? Ako je suditi po rečenom na okruglom stolu, najveći problem su predrasude da žene nisu dovoljno ambiciozne ili da će se u nekom trenutku morati podrediti obitelji, što ih sputava da budu uspješne poduzetnice ili direktorice.

(Ne)učinkovita pomoć
Andreja Turčin, direktorica u sektoru financijskih institucija i specijalnog financiranja PBZ-a, istaknula je kako je studija o ženama inovatoricama i poduzetnicama EU identificirala tri glavne skupine prepreka koji koče razvoj ženskog poduzetništva. Prije svega, to su kontekstualne prepreke koje podrazumijevaju stereotipe o ženama u znanosti, inovacijama ipoduzetništvu; tradicionalni pogledi na ulogu žena u društvu, nedostatak podrške u organizaciji njihova obiteljskog života te političko-regulatorni okvir. Osim toga, tu su i ekonomske prepreke, odnosno otežan pristup financiranju, kao ključna prepreka jer se žene percipiraju financijski manje vjerodostojne od muškaraca. Ipak, Turčin je istaknula da ni PBZ, ni ostale hrvatske komercijalne banke ne rade razlike između žena i muškaraca prilikom ocjenjivanja kreditne sposobnosti i boniteta za dobivanje kredita ili definiranja kamate. No, uočili su problem te se odlučili angažirati u pomoći ženama poduzetnicama.

"PBZ se uključio u sve programe HBOR-a kojima se za žene poduzetnice osiguravaju najjeftiniji izvori financiranja. Surađujemo s EBRD-om na njegovu programu poticanja ženskog poduzetništva, ali i svim drugom razvojnim bankama od kojih smo u mogućnosti pribaviti povoljnije izvore financiranja za naše klijente", kaže Turčin. No, tu su i tzv. soft prepreke, poput nedostatka pristupa mrežama poduzetnika, nedostatka savjeta i mentorstva, nedostatka poslovnih znanja i poduzetničkih vještina te nedostatak samopouzdanja kod žena. Ipak, kada se sve zbroj i oduzme, žene koje su sudjelovale na okruglom stolu složile su se kako žene poduzetnice muče isti problemi kao i njihove muške kolege, a to je kako uspješno poslovati i kako se opirati krizi. Upravo je kriza, odnosno borba za egzistenciju Danijelu Čavlović "odvukla" u poduzetništvo. "Dvadeset godina radila sam za nekog drugog, a onda sam odlučila uložiti u vlastiti biznis. Da sam krenula prije deset godina, možda ne bih bila tako uspješna", kazala je Čavlović, koja je već više od godine dana vlasnica B&B studia Kairos koji zapošljava troje ljudi, a nedavno je prodala svoju franšizu.

41 posto je zaposlenih u realnom sektoru u 'ženskim tvrtkama'.To što je žena nimalo je nije sputavalo u poduzetništvu, baš kao ni Maju Jelisić Cooper, vlasnici Klasik TV-a, koja je postala poduzetnica kada je u karijeri došla do te faze da više nije mogla napredovati. Nije ju sputavalo ni to što je majka jer je obiteljski život bez problema uklopila u karijeru. "Sve počinje od odgoja, od vrtića preko škole. I ja sam majka i svoje dijete potičem na poduzetništvo. Divne su inicijative da se stvori okruženje u kojem žene mogu uspjeti, no to imate li nemate u sebi. U životu nisam srela ženu koja nije uspjela u onome što je htjela. Ako si je zacrtala da će nešto napraviti, to je učinila. Djeca to mogu usporiti, ali što je godina u odnosu na cijeli život?", kazala je Kristina Ercegović, vlasnica tvrtke Zaokret. No, ne može se reći da ne postoje mehanizmi kojim se ženama poduzetnicama želi pomoći. Pitanje je samo koliko su učinkoviti i provode li se strategije za razvoj ženskoga poduzetništva onako kako je predviđeno akcijskim planom koji je donijela Europska komisija.

Hladne i bešćutne?
"Postoje individualni programi koji se provode i financirani su iz programa EU, no oni ne rješavaju globalnu situaciju, odnosno bit problema. Nacionalne vlade trebaju donijeti projekte koji će potaknuti što veći broj žena inovatorica. To je najbolje činiti kroz sustav obrazovanja, stipendiranja i slično", kazala je Tajana Kesić Šapić, direktorica Centra za poduzetništvo, inovacije i tehnologije HGK, a sudionice su se složile i kako bi među ženama trebalo poticati umrežavanje. Upravo se na tome angažira Ivana Matić, osnivačica udruge Women in Adria, "Prelazak u poduzetništvo za žene je velik rizik, a nema ni poticaja za startupe. Ako je žena sigurna i fleksibilna u nekoj kompaniji i ima uvjete za porodiljni, teško će se odlučiti za poduzetništvo. Tu je onaj kontraefekt pogodnosti za žene u javnim tvrtkama, koji se, primjerice, dogodio u Norveškoj, gdje je samo devet posto poduzetnica", kaže Matić dodajući kako poduzetnice treba potaknuti tako da im se, primjerice, omogući čuvanje djece. Ono na čemu moraju poraditi i same žene jest međusobno povezivanje."Žene moraju poraditi na solidarnosti. Muški su puno više povezani. Oni su i ambiciozniji, što se žene zbog obitelji ponekad ne usude", smatra Tatjana Vujović, pomoćnica člana Uprave Zagrebačkog holdinga.

Ipak, Matić smatra da žene u poduzetništvu dobro surađuju i povezuju se, no problem je sa ženama iz korporativnog svijeta, gdje u solidarnost ulažu samo žene koje su okrenute tržištu. Gordana Puhelek, vlasica centra Mikronis, ne smatra da žene nisu složne. "Dolazim iz privatnog sektora i radim s korporativnim sektorom te s IT industrijom, u kojoj prevladavaju muškarci. No, uvijek sam imala odličnu suradnju sa ženama", kazala je Puhelek. Ipak, kada postanu uspješne, žene se suočavaju s još jednom predrasudom: da su uspješne zato što su hladne i bešćutne."Zabrinjava me to što se žene na visokim pozicijama tretiraju kao čelične žene koje su gazile po leševima da bi došle do te pozicije. Neke su se upecale na to i igraju tu ulogu. Ja se ne slažem s tim. Imam osjećaje kao i svaka druga žena, ne bojim ih se pokazati, ne bojim se reći da nešto ne znam, a ako sam bolesna - neću doći...

Ostatak članka pročitajte ovdje.