Tijekom 2007. godine otvorena su 284 stečajna predmeta, lani 290, a do 16. prosinca ove godine zaprimljeno je 375 predmeta, od kojih je dosad pokrenuto 86 stečajeva.
Mjerodavnim županijskim uredima Državnog odvjetništva Republike Hrvatske pristiže sve više kaznenih prijava protiv odgovornih osoba koje ne pokreću stečaj u zakonskom roku. I dok je dosadašnja praksa pokazala sramotnu toleranciju prema beskonačnim blokadama bez mogućnosti namire vjerovnika, menadžeri koji su to omogućavali počinju podnositi svoj danak. Premda potvrđuju da broj prijava raste, DORH ne daje podatke tko su menadžeri ili koje su tvrtke posrijedi, kao ni tko je podnio prijave, osim da su posrijedi vjerovnici.
Troškovi stečaja
Zakon nalaže da najkasnije 21 dan nakon dvomjesečne blokade kompanije odgovorna osoba podnese mjerodavnom Trgovačkom sudu prijedlog za pokretanje stečaja. No, premda je, prema podacima Fine, potkraj srpnja u takvoj blokadi bilo 1787 poduzeća, do 16. prosinca zaprimljeno je samo 375 zahtjeva za stečaj, gotovo pet puta manje. Takav raskorak između broja blokada i stečajeva ne bi smio postojati.
– Razlog nerazmjernog broja blokiranih društava i predloženih stečajeva najvjerojatnije je u podmirenju troškova koje treba snositi predlagatelj, a koji uključuju pristojbu, dodatnu pristojbu i predujmljivanje troškova prethodnog postupka – komentirala je Nevenka Marković, predsjednica stečajnog odjela Trgovačkog suda u Zagrebu.
Dužnost pokretanja stečaja ima i Ministarstvo financija, i to nakon obavijesti banaka o 60-dnevnoj blokadi, ali tom se praksom ne koristi jer je također obveznik plaćanja predujma stečajnog postupka.
Oni, naravno, za kršenje zakona koji je izravno povezan s njihovom nadležnošću ne odgovaraju. No, bez obzira na to, vidljivo je i da broj stečajeva raste, oko 20 posto u odnosu na prošlu godinu. Tijekom 2007. godine otvorena su 284 stečajna predmeta, lani 290, a do 16. prosinca ove godine zaprimljeno je 375 predmeta, od kojih je dosad pokrenuto 86 stečajeva.
Dug pokreće prijave
Blokade su najčešće u prerađivačkoj industriji, gdje ih je 30,8 posto, poslovanju nekretninama (21,1 posto), trgovini (19,8 posto) te građevinarstvu (10,1 posto).
Od 86 stečajeva, dosad otvorenih u ovoj godini, prijedlog za otvaranje stečajnog postupka u 51 slučaju podnio je dužnik, a u 35 predmeta pokrenuli su ga vjerovnici, i to kao sredstvo prisile za plaćanje duga, s obzirom na to da im je na raspolaganju i mogućnost povlačenja prijedloga za stečaj, nakon naplate potraživanja.
U blokadi 1787 tvrtki, zatraženo 375 stečajeva
Ponedjeljak, 21.12.2009. / Valentina Wiesner Mijić, vecernji.hr