Svakog sata u Hrvatskoj se zatvori jedan obrt, ni 2010. ne obećava ništa bolje

U godini dana propalo je 7000 obrta i izgubljeno 15.000 radnih mjesta

Iako je negativan trend puno većeg gašenja nego osnivanja novih obrta prisutan još od 2004., svjetska gospodarska i financijska kriza, suženo tržište i manja kupovna moć, dodatno su desetkovali hrvatske obrtnike.

Svakog sata u Hrvatskoj se zatvori jedan obrt! U proteklih 11 mjeseci zatvoreno je, naime, čak 6917 obrta, skoro tri puta više nego godinu ranije, te izgubljeno 14.797 radnih mjesta. Iako je negativan trend puno većeg gašenja nego osnivanja novih obrta prisutan još od 2004., svjetska gospodarska i financijska kriza, čije se posljedice i te kako osjećaju i u Hrvatskoj, a time i suženo tržište i manja kupovna moć, dodatno su desetkovali hrvatske obrtnike, koji ni u 2010. ne vide svjetlo na kraju tunela.

Neki spašeni u zadnji tren
- Smanjenjem broja narudžbi obrtničkih usluga i proizvoda, nedostupnijem i skupljem kapitalu, broj obrta je od prosinca 2008., kada ih je bilo 101 tisuća, u prosincu 2009. pao je na 94 tisuće - kaže Mato Topić, predsjednik Hrvatske obrtničke komore.

Broj zaposlenih u obrtništvu s 232 tisuće pao je pak za 12 tisuća radnika i 2,8 tisuća obrtnika. Situacija bi, tvrdi Topić, bila i gora da u međuvremenu nije izmijenjen Zakon o trgovini i ponovno dopušten rad nedjeljom, te Zakon o ograničavanju uporabe duhanskih proizvoda, gdje se HOK izborio za većinu prijedloga ugostitelja. Izmjena zakona “pet do dvanaest” u zadnji je tren spasila čak 15-ak tisuća radnih mjesta.

No, da je Vlada realizirala barem dio od 30 antirecesijskih prijedloga i inicijativa za očuvanje što većeg broja obrta, upućenih joj prije godinu dana, ne samo da bi bilo manje nezaposlenih u obrtu u 2009., već bi se sektor obrtništva barem donekle oporavio, mišljenja je Topić.

Vlada i dalje gluha
Obrtnici su, podsjetimo, Vladi predlagali niz mjera za prevladavanje gospodarske krize u obrtničkom sektoru. Tražili su da, kao što su to učinile i neke druge europske vlade, i Vlada RH novac usmjeri na razvoj malog i srednjeg poduzetništva koje može održati i stvoriti nova radna mjesta.

Uz nužno suzbijanje rada na crno, predlagale su se i intenzivnije državne potpore, oslobađanje od poreza na dobit i dohodak tijekom prve tri godine poslovanja, smanjenje troškova poslovanja, učinkovitija zaštita vjerovnika, izjednačavanje obrtnika s radnicima u slučaju nezaposlenosti te ponovna uspostava posebnog fonda mirovinskog osiguranja za obrtnike.

No, i godinu dana kasnije ta su traženja neuslišena, a na stanje u obrtništvu sve više utječe i siva ekonomija, koju generira sve više zatvorenih i blokiranih obrta.Broj insolventnih obrtnika u godini je dana, naime, porastao 13,4 posto.

- Danas je skoro 35.000 blokiranih fizičkih osoba - obrtnika i OPG-a, čija su ukupna dugovanja veća od 4,7 milijardi kuna, upozorava Topić. Na godišnjoj razini to je porast od 21,6 posto.