Nagli skok anketne nezaposlenosti najviše se prelomio preko leđa osoba u naponu radne energije, između 25 i 49 godina.
Iako su zahvaljujući sezonskim utjecajima podaci o zaposlenosti i broju nezaposlenih u svibnju bili malo manje turobni od travanjskih, stanje na tržištu rada je više nego zabrinjavajuće. Pokazuje to i najnovija Anketa o radnoj snazi Državnoga zavoda za statistiku.
Međunarodno usporediva stopa (anketne) nezaposlenosti u prvom ovogodišnjem kvartalu zabilježila neuobičajeno velik porast, u odnosu na lanjski prvi kvartal veća je za dva postotna boda, a u odnosu na posljednji lanjski za čak dva i pol boda - sa 13,9 na 16,4 posto. Uz tu razinu nezaposlenosti ispred Hrvatske su među zemljama EU samo dvije-tri trenutno najproblematičnije mediteranske članice eurozone. Nagli skok anketne nezaposlenosti najviše se prelomio preko leđa osoba u naponu radne energije, između 25 i 49 godina. Kod njih je, naime, broj nezaposlenih porastao sa 129 tisuća u posljednjem lanjskom kvartalu na 156 tisuća u prvom 2012. s tim da je na godišnjoj razini povećanje bilo za oko 22 tisuće. U kategoriji mladih u dobi 15 do 24 godine nezaposlenost premašuje 40 posto, ali se na godišnjoj razini u toj skupini bilježi tek blagi porast. Problem dugotrajno nezaposlenih, koji posao traže dulje od dvije godine dodatno se produbio. Takvih je u prvom kvartalu ove godine bilo više od 42 posto, odnosno 116 tisuća, što i u apsolutnim i u relativnim brojkama predstavlja povećanje, bilo da se promatra prethodni kvartal ili isti lanjski kvartal.Nažalost, barem podjednako zabrinjavaju nalazi državnih statističara o razini aktivnosti radno sposobnog stanovništva, odnosno o zaposlenosti. Prema DZS-ovoj Anketi (čiji podaci se razlikuju od standardnih mjesečnih podataka o zaposlenosti u pravnim osobama te u obrtu i poljoprivredi) u godinu dana broj zaposlenih je pao za čak 80-ak tisuća, sa 1,47 na 1,39 milijuna u prvom kvartalu ove godine. Neaktivno stanovništvo, pak, u tom je razdoblju povećano za 40-ak tisuća, na 2,07 milijuna. Smanjenje zaposlenosti u cijelosti je praktički rezultat smanjenja u privatnom sektoru. U gotovo svim glavnim djelatnostima iz sektora poduzetništva unatrag godinu dana zaposlenost je pala, a rast je zabilježen gotovo isključivo u onima koje predstavljaju javni sektor. Nova anketa potvrdila je i nastavak trenda smanjenja razlike između anketne i registrirane nezaposlenosti prisutnoga već godinu-dvije. Čini se da su se na poduzetničkoj sceni uvelike iscrpile sve rezerve. To se dijelom sigurno može pripisati pojačanoj poreznoj presiji koja jasno pokazuje svoju drugu stranu.