Prijava
Traži
Ukoliko devet država koje su trenutno u nekoj fazi procesa proširenja Europske unije jednog dana postanu punopravne članice, biti će, osim Islanda, među najsiromašnijima i najmanje razvijenima državama EU. Ipak, nova je publikacija Eurostata koja se bavi proširenjem, ustanovila kako su sve te države u posljednjih deset godina ostvarile znatan napredak, piše Jutarnji list.
Prosječna plaća je u Hrvatskoj za 10 godina narasla 56 posto.Island je daleko iznad ostalih na tom popisu i svi pokazatelji - od očekivanog životnog vijeka preko prosječne plaće do korisnika interneta - pokazuju da se čak i u vrijeme krize radi o razvijenoj zemlji, koja je u mnogo toga iznad prosjeka EU i u kojoj je ugodno živjeti. Prosječni Islanđanin živi osam godina dulje od prosječnog Srbina, a Island je jedina zemlja u Europi u kojoj je nezaposlenost žena manja od nezaposlenosti muškaraca, dok je na Kosovu nezaposleno čak 55 posto žena. Prosječna plaća u Islandu desetak je puta veća nego u Albaniji, kupovna im je moć 11 posto veća od prosjeka EU, a stanovnici BiH ne mogu si priuštiti ni trećinu onoga što si prema iznosu BDP-a po stanovniku mogu priuštiti građani Europske unije.
Hrvatska je, iako daleko iza Islanda, zauzela drugo mjesto na ljestvici tih devet zemalja. Statistika potvrđuje da život u regiji nije bajan, iako Eurostatovi stručnjaci naglašavaju napredak i poboljšanje standarda u posljednjih 10 godina. No ostaje činjenica da prosječna plaća, koja je u 10 godina narasla za 56 posto, u Makedoniji iznosi 262 eura bruto, četiri puta manje nego u Hrvatskoj. Prva sljedeća prosječna bruto plaća nakon Hrvatske, koja je 2010. godine iznosila 1056 eura, jest turska plaća, koja je dvostruko manja od naše i iznosi 502 eura, navodi Jutarnji.
Prosječnom građaninu EU na izdatke za stanovanje, režije, hranu i transport odlazi 49 posto svega potrošenoga, dok u Hrvatskoj obitelji na to troše 66 posto, a na Kosovu čak 77 posto. Unatoč lošim financijskim prilikama, u regiji je, čini se, vrlo važno imati mobitel, Crnogroci su tu rekorderi. Tako u EU na svakog stanovnika dolazi 1,2 mobitela, dok ih svaki Crnogorac ima 2,2. Hrvatska, Albanija i Srbija sa 1,4, odnosno 1,3 mobitela po osobi također su iznad prosjeka EU.
Hrvatska 
Svijet 
Tržište rada 
Ljudi i karijere 
Istraživanja 
Zanimljivosti 
Bez komentara 
