U hrvatskoj građevini broj poginulih radnika porastao za 75 posto

U posljednje tri godine općenito je povećan broj poginulih radnika na radnom mjestu

U Hrvatskoj je u posljednje tri godine povećan broj poginulih radnika na radnom mjestu, posebice u građevinarstvu, gdje se od 2018. broj ozljeda sa smrtnim ishodom povećao za čak 75 posto, a stanje je dodatno pogoršano radovima na krovovima na potresima pogođenima područjima.

Od 2018. zabilježen je pad ukupnog broja prijavljenih ozljeda na radnim prostorima, ali je broj smrtnih ozljeda na mjestu rada i dalje velik, pokazuju podaci Državnog inspektorata.

Inspekcijskim nadzorima u 2018. godini utvrđeno je 1775 osoba stradalih na prostorima i u prostorijama poslodavca od kojih je za 44 osobe utvrđena smrt, u 2019. stradale su 982 osobe od kojih je za 53 osobe utvrđena smrt, dok je lani od 801 stradale osobe utvrđena smrt za njih 72.

U siječnju ove godine stradalo je 37 osoba, od kojih su dvije život okončale na prostorima poslodavaca pri čemu je jedan radnik umro od bolesti.

Najčešće nesreće na radu događale su se u prerađivačkoj industriji dok je najviše radnika život izgubilo u građevinarstvu, pokazuju podaci Državnog inspektorata u kojem odgovaraju da su pojačali inspekcije u djelatnostima s povećanim stopama ozljeda na radu i profesionalnih bolesti.

Pravnica koja se bavi zaštitom na radu iz Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) Gordana Palajsa kaže, međutim Hini da u graditeljstvu uzroke ozljeda, posebice smrtnih vide u tome što poslodavci u većini slučajeva ne zapošljavaju stručnjake za zaštitu na radu.

Objašnjava da je u graditeljstvu prisutan značajan broj poslodavaca koji zapošljavaju do 20 radnika pa ne zapošljavaju svoje stručnjake zaštite na radu već s vanjskim tvrtkama sklapaju ugovore o obavljanju poslova zaštite na radu i sve više odgovornost prebacuju na ovlaštenike poslodavca, u pravilu rukovoditelje nižih razina.

To ima za posljedicu činjenicu da su takvi stručnjaci slabo ili gotovo nikako prisutni na terenu te da radnici nisu uključeni u proces zaštite na radu iako su na to po Zakonu o zašiti na radu ovlašteni putem povjerenika radnika za ta pitanja, upozorava Palajsa.

Članak je u skraćenom izdanju prenesen s portala telegram.hr