32.000 OSOBA SE POTPISUJE KRIŽIĆEM

U Hrvatskoj nepismenih kao u gradu veličine Vinkovaca

Kada sam počela dobivati penziju i kad ju je trebalo potpisati, bilo mi je kao da idem na vješala

Svakom djetetu mora se omogućiti pristup osnovnom obrazovanju kao osnovnom ljudskom pravu.

Kada sam počela dobivati penziju i kad ju je trebalo potpisati, bilo mi je kao da idem na vješalaNepismena sam jer mi otac nije dao u školu! Rođena sam 1944. u BiH, u vrijeme i u kraju gdje se forsiraju muška djeca. Tako je i otac gledao kako će sinove što bolje pripremiti za život..., kaže Jela Ćurić iz okolice Đakova o svome problemu koji ju prati cijeli život i zadaje teškoće i u najbanalnijim situacijama.
Brojeve, kaže, zna samo do 9.
– Kada smo uveli telefon, stiskala sam iste brojeve i tako naučila poneki... - kazuje. Nekako razaznaje jedino naš novac, strani ne.

– Jako mi je teško zbog nepismenosti; 70 mi je i problem mi je samoj ići doktoru, pronaći ga, pa moram pitati druge da mi pročitaju putokaze za odjele... Kada idem u Brod, ne znam kada ide vlak, pa zamolim da mi pročitaju polaske i dolaske... Stid me - kaže Jela. Nepismenost ju čini nesamostalnom, a izaziva i neugodnost u brojnim prilikama, pa žena kaže da ona djeci nije išle na roditeljske sastanke, ne gleda TV...

– Prava je muka kada se moram potpisati; nekako sam naučila našvrljati nešto kao potpis, no kada san počela dobivati penziju i kad ju je trebalo potpisati, bilo mi je kao da idem na vješala. Pitaju me zašto nisam učila čitati i pisati uz djecu dok su išla u školu, no bila sam bolesna, muž u Njemačkoj, ja sama s djecom... - svjedoči o svom problemu Jela.

Slavonija: Najnepismenije Vukovarska i Požeška županija
Iako živimo u 21. stoljeću, u vrijeme nove, informatičke pismenosti, u svijetu je, upozorava UNESCO, čak 750 milijuna analfabeta, nepismenih starijih od 15 godina, od kojih su dvije trećine žene. Broj je to stanovnika čak pet Rusija, 16,1 posto čovječanstva! U RH, koja prema popisu iz 2011. ima 4,284.889 stanovnika, nepismeno je njih starijih od deset godina 32.302 ili 0,8 posto, što je gotovo grad veličine Vinkovaca. Nepismeno je 6.735 muškaraca i 25.567 žena. Prije 60 godina, 1953., u RH je bilo čak 22,4 posto nepismenih žena i 9,3 posto nepismenih muškaraca, no od tada taj broj pada. Broj nepismenih sa starošću raste. Prema županijama, najviše je nepismenih u Šibenskoj – čak dva posto, pa u Vukovarskoj i Požeškoj – sa po 1,6 posto. U Brodskoj je nepismeno 1,24, u Virovitičkoj 1,16, u Osječko-baranjskoj (OBŽ) 1,01 posto stanovništva. Najmanje nepismenih je u Istarskoj županiji, Gradu Zagrebu i Primorsko-goranskoj županiji – sa po 0,3 posto. Prema posljednjem popisu, OBŽ ima 305.000 stanovnika pa ispada da njezinih 3.000 stanovnika starijih od deset godina ne zna čitati i pisati.

– Ne bih rekla da su sve osobe iz ove statistike nepismene, nego je točnije da se radi o ljudima s nezavršenom osnovnom školom. Nepismenih je tu u tragovima. Ne možemo reći da su bukvalno nepismeni, već, na primjer, padnu u sedmom, osmom razredu, pa ponavljaju, pa… navrše 15 godina, kada više nisu u obvezi osnovnog obrazovanja i zapravo nikada ne završe školu, no to ne znači da su nepismeni - kaže pročelnica Upravnog odjela za prosvjetu, kulturu, sport i tehničku kulturu OBŽ-a Snježana Stašćik.

Za Desetljeće pismenosti 25 mil. kuna
Na upit što država čini oko iskorjenjivanja nepismenosti, u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta poručuju da je Vlada, u skladu s UN-ovom rezolucijom o Desetljeću pismenosti, od 2003. do 2012., pokrenula projekt "Za Hrvatsku pismenosti: put do poželjne budućnosti - Desetljeće pismenosti u Hrvatskoj". Svrha je osobama starijima od 15 godina omogućiti završavanje osnovnog obrazovanja te tako povisiti razinu pismenosti u RH. Osobama bez zanimanja koje u okviru projekta završe osnovno obrazovanje omogućuje se osposobljavanje za obavljanje jednostavnih poslova u nekom zanimanju zbog bolje mogućnosti zapošljavanja, kažu u Ministarstvu. Projekt je u nadležnosti resornog ministarstva, a nositelji aktivnosti su uredi državne uprave u županijama, osnovne škole i ustanove za obrazovanje odraslih koje imaju odobrenje za izvođenje programa osnovnog obrazovanja odraslih. Sredstva za to osigurana su svake godine u državnom proračunu, odakle je od početka provedbe izdvojeno oko 25 milijuna kuna. U 2013. i 2014. njegova provedba je nastavljena jer nisu svi polaznici završili program u planiranim rokovima, no u pojedinim sredinama, u Đakovu, on je u međuvremenu stao zbog izostanka interesa osoba s nezavršenom osnovnom školom.