U Hrvatskoj pesimizam - do posla lakše u Grčkoj i Španjolskoj

Samo tri posto ispitanika ekonomsku situaciju smatra dobrom, a 96 posto, najviše u Europi, nije zadovoljno tržištem rada.

Tražite li posao u Hrvatskoj, slobodno produžite u bilo koju drugu europsku zemlju jer ga ovdje nećete naći. Prije ćete ga dobiti u bankrotiranoj Grčkoj ili Španjolskoj, državama na rubu ekonomskog kolapsa. Tako je odgovorio prosječan Hrvat na pitanje kako ocjenjuje situaciju na tržištu rada. Već spomenuti Grci i Španjolci ipak vjeruju da je kod njih situacija bolja, ali Hrvati ne.

Tranzicija traje
Čak 96 posto ispitanika reklo je da je stanje loše i time su doveli Hrvatsku na listu najpesimističnijih europskih država, kaže se u najnovijem Eurobarometru, istraživanju javnog mišljenja Europske komisije.

– Kriza predugo traje i ne postoji nagovještaj promjena trenda na tržištu rada. Vrlo je vjerojatno da iduće godine bude još veći val nezaposlenosti. Ljudi to osjećaju u poduzećima, smanjuje se ekonomska aktivnost pa onda i broj radnih mjesta. Svakodnevno u realnoj sferi, izvan državnog sektora, sugrađani osjećaju teret krize i to je razlog pesimizmu – kaže ekonomski analitičar Damir Novotny. Podatak kako su Hrvati pesimističniji od Grka objašnjava razlikama u ekonomiji i razmišljanju građana.

– Njihova se ekonomija temeljila na malim i srednjim poduzećima, samozapošljavanju i dosta je bilo sive ekonomije, ne teže zapošljavanju u velikim državnim poduzećima. Na žalost, mi imamo slaba mala i srednja poduzeća, gotovo i ne postoji taj segment tržišta i zbog toga naši sugrađani nisu navikli snalaziti se sami. Tranzicija očito još traje – kaže.

Nerealna obećanja
Uz katastrofu na tržištu rada, ocjena stanja u hrvatskom gospodarstvu također je kataklizmična jer je samo tri posto ispitanika smatra dobrom. Iako su rezultati u većini zemalja prilično loši, s iznimkom Njemačke, Švedske..., Hrvatska se po pesimizmu opet smjestila na čelo, odmah ispod Grčke – gdje sto posto ispitanika smatra da im je loše – i Španjolske. Čak i susjedne države Srbija i Slovenija razinu nezadovoljstva "drže" na 98 posto.

– Kućanstva su prezadužena zato što je postojalo uvjerenje da će ekspanzija tržišta rada i zapošljavanja 2004. trajati vječno. Građanima nije nitko politički objasnio da rast nije bio održiv – analizira Novotny. Na pitanje mogu li se rezultati istraživanja provedenog u svibnju, koji su inače lošiji od prethodnih, tumačiti i razočaranjem u novu vlast, kaže: – Moguće da su očekivanja bila veća pa je i razočaranje veliko. Jer obećanje tadašnje opozicije nije bilo realno pa nisu bila ni očekivanja građana.