Svjetska banka predložila mjere za smanjenje razvojnog jaza

U Hrvatskoj premalo ljudi radi i ne potiču se dovoljno inovacije

U našoj zemlji zaposleno je samo 58 posto od radno sposobnog stanovništva. To ne znači da su Hrvati lijeni, nego da bi vlasti trebale poticati ljude na zapošljavanje, kako bi se postigao željeni cilj iz Lisabonske agende o 70 posto zaposlenog stanovništva, tvrdi Sanja Madžarević Šujster.

Da bi postigla visoke stope gospodarskog rasta, Hrvatska na prvom mjestu treba povećati broj ljudi koji radi i stvara, jer je danas zaposleno samo 58 posto njezinog radno sposobnog stanovništva, što je ispod prosjeka Europske unije. To je Hrvatskoj preporučila Svjetska banka, koja je zajedno s Nacionalnim vijećem za konkurentnost predstavila rezultate opsežnog jednogodišnjeg istraživanja o tome kako smanjiti hrvatski razvojni jaz u odnosu na EU.

Svjetska banka je Hrvatskoj također preporučila da poveća produktivnost, produbi trgovinsku integraciju s EU i da snažno potiče inovacije. Sve to može smanjiti gospodarski jaz prema razvijenima, ali daleko najveće i dugoročne rezerve za ubrzanje rasta Hrvatska jesu u povećanju radno aktivnog stanovništva, upozorila je Sanja Madžarević Šujster iz ureda Svjetske banke u Zagrebu. To, prema njezinim riječima, ne znači da su Hrvati lijeni, nego da bi vlasti trebale poticati ljude na zapošljavanje, kako bi se postigao željeni cilj iz Lisabonske agende o 70 posto zaposlenog radno sposobnog stanovništva.

– Te preporuke nisu nikakav pritisak na Hrvatsku, nego prijedlozi za javnu raspravu. Povećanje udjela zaposlenog stanovništva nije lagana, ni kratkoročna mjera, nego traži dugoročan pristup, dodao je Andras Horvai, voditelj ureda Svetske banke u Hrvatskoj. Horvai je naglasio da je Hrvatska učinila golem napredak u posljednjih 15 godina, uz prosječnu stopu rasta od 4 do 4,5 posto godišnje.

Međutim, uz tu stopu rasta, ako se nastavi, Hrvatska će dostići 60 posto dohotka po stanovniku SAD-a tek za 50 godina, dok su članice EU dosegnule tu razinu još 2000. godine. Stoga Hrvatskoj, kaže Svjetska banka, treba brži gospodarski rast, ali na drukčjim osnovama.

– Sadašnji model rasta, koji se temelji na akumulaciji kapitala i vanjskom zaduživanju, iscrpio se, čemu je pomogla i sadašnja ekonomska kriza. Bude li model rasta temeljila na rastu produktivnosti, Hrvatska može dosegnuti 60 posto američkog dohotka za 10 do 12 godina, rekla je Madžarević Šujster. Ponovila je da su Hrvatskoj potrebni dodatni napori sustavu opbrazovanja, posebno za cjeloživotno učenje stanovništva.

Da bi se povećao udio stanovništva koje radi, Svjetska banka ne traži ukidanje naknada za nezaposlenost ili drugih socijalnih davanja, nego predlaže vlastima poticanje ljudi da što duže sudjeluju u svijetu rada. Sada je u Hrvatskoj normalno da zaposleni odlaze u mirovinu kad prijeđu 50 godina, iako je to logično poslije 65. godine.

Kad je riječ o proizvodnosti, slovenski radnik ima 30 posto veću plaću od hrvatskog, ali je 45 posto produktivniji. Stoga je ulaganje u Sloveniju strancima jeftinije nego u Hrvatsku, tvrdi dr. Slavica Singer. Također, hrvatska poljoprivreda ima četiri puta više zaposlenih od prosjeka EU, ali je njezina produktivnost 50 posto manja od europske.

B. Podgornik, novilist.hr