Prijava
Traži
Broj mladih ljudi koji su studirali elektrotehniku pao je sa 7128 u 2014. godini na 6468 u 2019. godini, dok se broj studenata građevinarstva u istom razdoblju smanjio sa 5286 na 4856.
Svake četiri godine Eurostat provodi anketu tvrtki o bruto plaćama radnika prema razini obrazovanja. Zadnja takva anketa provedena je 2018. godine.
Budući da je anketa obuhvatila i Hrvatsku, moguća je usporedba s drugim zemljama članicama Europske unije. Rezultati su osobito zanimljivi kada se promatraju prema djelatnostima, a posebnu pozornost zaslužuju prerađivačka industrija i građevinarstvo te stručne, znanstvene i tehničke usluge.
Tako je spomenuta anketa pokazala da je u hrvatskoj prerađivačkoj industriji prosječna bruto plaća radnika s visokim obrazovanjem 86 posto veća od prosječne bruto plaće radnika sa srednjim obrazovanjem.
U tom je pogledu Hrvatska blizu vrhu ljestvice zemalja Europske unije. Naime, samo Mađarska i Rumunjska imaju znatno veću razliku u plaćama industrijskih radnika prema obrazovanju.
Nadalje, u hrvatskom građevinarstvu razlika između plaća visokoobrazovanih radnika i njihovih kolega sa završenom srednjom školom iznosi 84 posto. U ovom je slučaju Hrvatska gotovo na samome vrhu ljestvice jer veću razliku u plaćama građevinskih radnika prema obrazovnoj razini ima samo Mađarska.
Što se tiče stručnih, znanstvenih i tehničkih usluga, visokoobrazovani radnici imaju 73 posto veću plaću od radnika sa srednjom školom.
Među ostalim zemljama Europske unije spomenuta je razlika ponovno znatno veća u Mađarskoj i Rumunjskoj, ali ovoga puta i u Grčkoj i Litvi. Hrvatska, dakle, nije daleko od vrha ljestvice u pogledu razlika u plaćama prema obrazovanju unutar spomenutih usluga.
Nedovoljna ponuda rada
Budući da razlike u plaćama mogu odražavati odnos ponude i potražnje na tržištu rada, izgleda kako u Hrvatskoj postoji relativno velika potražnja za radom visokoobrazovanih radnika u prerađivačkoj industriji i građevinarstvu te stručnim, znanstvenim i tehničkim uslugama. Drugim riječima, postoji relativno nedovoljna ponuda takvog rada.
Moglo bi se pretpostaviti da je riječ o nasljeđu prošlosti te da će se stanje popravljati kako obrazovanije mlađe generacije zamjenjuju starije. Ta pretpostavka, međutim, nema nikakve osnove.
Naime, Eurostatovi podaci pokazuju da je u 2019. godini udio visokoobrazovanih osoba u ukupnom broju hrvatskih stanovnika u dobi od 30 do 34 godine iznosio 33,1 posto. Hrvatska je po vrijednosti tog udjela zauzimala mjesto duboko u donjem dijelu ljestvice zemalja Europske unije, a niže od nje bile su samo Bugarska, Rumunjska i Italija.
Štoviše, kada se promatra udio visokoobrazovanih u muškom stanovništvu spomenute dobi, vrijednost pokazatelja iznosi svega 24,7 posto, a ispod Hrvatske nalaze se samo Rumunjska i Italija.
Takav se poredak, k tome, vjerojatno neće održati jer je obuhvat muškog stanovništva u dobi od 15 do 24 godine obrazovanjem i osposobljavanjem manji u Hrvatskoj (57,9%) nego u Rumunjskoj (60,4%) i Italiji (63,1%).
Može se očekivati, dakle, da će Hrvatska u pogledu udjela visokoobrazovanih muškaraca mlađe dobi uskoro pasti na samo dno ljestvice zemalja Europske unije.
Što se tiče prethodno spomenute naznake da Mađarska i Rumunjska imaju veći problem nedostatka visokoobrazovanih radnika od Hrvatske u prerađivačkoj industriji i građevinarstvu te u stručnim, znanstvenim i tehničkim uslugama, podaci o strukturi završenih studenata prema području studija pružaju moguće objašnjenje.
Stop porezu na dohodak
Naime, premda ima nešto veći udio visokoobrazovanih u mlađem stanovništvu nego Hrvatska, Mađarska ima lošiju strukturu završenih studenata. Tako udio osoba sa završenim studijima koji pripremaju za rad u prerađivačkoj industriji i građevinarstvu u Mađarskoj iznosi 14 posto, a u Hrvatskoj 17,2 posto.
Što se tiče završenih studenata prirodnih znanosti i matematike, njihov je udio u Mađarskoj 3,9 posto, a u Hrvatskoj 5,1 posto. Nasuprot tome, u Rumunjskoj je struktura završenih studenata, barem kada je riječ o navedenim područjima, gotovo ista kao u Hrvatskoj, ali ukupan je udio visokoobrazovanih u mlađem stanovništvu manji, kao što je već spomenuto.
Premda je po strukturi završenih studenata Hrvatska bolja ne samo od Mađarske, već i od nekoliko drugih zemalja Europske unije, treba imati u vidu da je u tom pogledu znatno lošija od Austrije i Njemačke. U Austriji udio završenih studenata koji su se obrazovali za rad u prerađivačkoj industriji i građevinarstvu iznosi 20,6 posto, a u Njemačkoj 21,4 posto.
Štoviše, u Hrvatskoj su trendovi u pogledu broja studenata pojedinih tehničkih disciplina negativni. Tako je broj studenata elektrotehnike pao sa 7128 u 2014. godini na 6468 u 2019. godini, dok se broj studenata građevinarstva u istom razdoblju smanjio s 5286 na 4856...
Ostatak vijesti pronađite na linku.
Hrvatska 
Svijet 
Tržište rada 
Ljudi i karijere 
Istraživanja 
Zanimljivosti 
Bez komentara 
