U Hrvatsku najviše stranaca dolazi živjeti iz ove tri države

U Hrvatsku se prošle godine doselilo 26.029 ljudi, a državu je napustilo 39.515 stanovnika, podaci su Državnog zavoda za statistiku (DZS), s time da su registrirane osobe samo one koje su napustile prebivalište u trajanju duljem od godinu dana radi privremenog odlaska iz Hrvatske i taj su odlazak prijavile MUP-u.

Dok su stvarne brojke iseljenih daleko veće od službenih statistika - znanstvenici kažu i do 2,6 puta veće - navedeni broj imigranata vjerojatno je puno bliži stvarnosti.

U 2018. iz inozemstva se doselilo 33 posto hrvatskih državljana i 67 posto stranaca, a odselilo se 92 posto hrvatskih državljana i 8 posto stranaca. Od ukupnog broja doseljenih najviše ih je stiglo iz BiH (40 posto), dok je od ukupnog broja iseljenih najviše otišlo u Njemačku (55 posto).

Tri četvrtine doseljenih su muškarci, a doseljenici su mahom stigli u Grad Zagreb (25 posto) i Splitsko-dalmatinsku županiju (11 posto), izvijestio je Državni zavod za statistiku.

Gotovo dva desetljeća unatrag migrantski trend bio je dijametralno suprotan: 2001. godine u Hrvatskoj je registrirano 24.415 doseljenika i samo 7488 iseljenika. Idućih desetak godina broj imigranata kontinuirano pada, do rekordno niskih 4985 u jeku financijske krize 2010. godine. No već 2011. registrirano je gotovo dvostruko više useljenika, njih 8959, da bismo lani - uz značajnija vrludanja u međuvremenu - preskočili ljestvicu od 26 tisuća imigranata.

Najviše useljenika u Hrvatsku stiže iz europskih zemalja, u koje se ujedno najčešće odlazi. Najviše ljudi doselilo se 2018. godine u Hrvatsku iz BiH (10.348), Njemačke (3232) i Srbije (2880).

Slijede Sjeverna Makedonija (844), Slovenija (619), Italija (523), Austrija (501), Švicarska (399), Ujedinjena Kraljevina (216), Irska (209), Francuska (145), Švedska (109), Nizozemska (101), Mađarska (88), Poljska (86), Češka (81), Slovačka (56), Španjolska (52), Norveška (50), Belgija (48), Rumunjska (43), Danska (42), Bugarska (36), Finska (15), Grčka (14), Portugal (12), Luksemburg (10), Litva (8) te iz Latvije i s Cipra po petero novih stanovnika Hrvatske. Iz Estonije i Malte nije se doselio nitko.

Iz Azije su se lani u Hrvatsku preselile 903 osobe, iz Afrike 128, iz Sjeverne i Srednje Amerike 486 (od toga iz SAD-a 328, a iz Kanade 135), iz Južne Amerike 125, iz Oceanije 197 - od čega iz Australije 172. Nije poznato odakle je došlo čak 419 ljudi.

Najveću 'razmjenu u ljudstvu' Hrvatska okvirno ima s BiH, Njemačkom, Austrijom i Srbijom.

Članak je u skraćenom oizdanju prenesen s tportal.hr