Prijava
Traži
Sigetec Ludbreški, dio Grada Ludbrega u Varaždinskoj županiji, mjesto je sa svega šestotinjak stanovnika, a svaki radni dan u njemu boravi i više od stotinu radnika u tvrtki Inoxmont-VS, koja se bavi metalskom djelatnošću, konkretno montažom industrijskih postrojenja i opreme, pretproizvodnjom i postavljanjem dijelova strojeva od nehrđajućeg i crnog čelika te drugih materijala.
Proizvode, montiraju i ugrađuju industrijske procesne opreme od mekog i nehrđajućeg čelika, provode pretproizvodnju i montažu nosača i konzola, te različitih dijelova industrijskih postrojenja... Samo navođenje zadataka aludira na težak i zahtjevan rad, što on i jest, ali je, sudeći po primanjima, i pošteno plaćen.
Ukupno je oko 170 ljudi u pogonu u Sigecu i u inozemstvu kao izaslanih radnika, a prosječna je plaća, čulo se nedavno na Danu otvorenih vrata kad je javnosti demonstrirano poslovanje, oko 9000 kuna. I to samo početna, dok iskusni majstori dobivaju i do 23.000 kuna, ili 3000 eura. Znači, nismo u Njemačkoj, kamo hrvatski metalci rado i sve češće emigriraju, već na sjeveru Lijepe naše, u županiji u kojoj je prosječna plaća manja od 5000 kuna.
Kako je to moguće? "Kod nas je, s time da moramo napomenuti da je od 1. svibnja prosjek primanja još veći, podigli smo ih za oko 5%", govore nam suvlasnici tvrtke - direktor i predsjednik Uprave Mladen Vidović i direktor i član Uprave Zlatko Sova. Smatraju da je radna snaga temelj njihove tvrtke i nastoje im stoga osigurati što bolje uvjete jer "samo tako se možemo razvijati".
"Ulažemo konstantno u tehnologiju, ali još više u radnike. Za one koji rade kao montažeri i zavarivači na gradilištima i u otežanim uvjetima uveli smo beneficirani radni staž, na godinu dana rada plaćamo 15 mjeseci mirovinskog i ostalih davanja. Radnici su osigurani 24 sata na nezgode. Oni koji idu raditi van imaju osigurano stanovanje i prijevoz. Samo brigom o svojim radnicima možete isporučivati kvalitetnu uslugu koja se od nas traži", govore direktori.
Dajemo maksimum
Unatoč već opisanim, gotovo magnetskim privlačnim uvjetima rada i napredovanja, i u Inoxmontu ipak dijele sudbinu nekih u metalskoj branši, suočenih s deficitom radnika. Trenutačno su im otvorene pozicije za zavarivače i cjevare.
U lokalnom 'bazenu' Varaždinske i Međimurske županije, odakle imaju najviše radnika, nema ih dosta, a ni produkcija kadrova u cijeloj Hrvatskoj ne obećava da će ih uskoro biti. Maloljetnici, 15-godišnjaci pred upisom u srednju školu kao da već vide sebe u inozemstvu i bježe od metalstva.
"Razgovarali smo s ravnateljem varaždinske strojarske škole, za smjer limar u građevinarstvu upisali su samo šest učenika, oni su jedini u Hrvatskoj upisali taj smjer. Limar u građevini zanimanje je koje je potrebno na svakom gradilištu. U Hrvatskoj se kroz godine osjetno smanjuje broj upisa u strukovna zanimanja. Naravno da onda dolazi do toga da nedostaje kvalificirane radne snage, a to osjetimo i mi. Razgovarali smo i s učenicima koji se školuju za zanimanje CNC operater iz Srednje škole Ludbreg, došli su na Dan otvorenih vrata. Oni su svi do jednog rekli da odmah po završetku školovanja namjeravaju otići iz Hrvatske. Pokušali smo im objasniti da iz škole izlaze bez potrebnih praktičnih znanja. Oni će u Njemačku ili bilo kamo otići pregovarati ne kao ravnopravan partner s poslodavcem, već će ići moliti za posao. Isto tako, koliko god proveli u drugoj zemlji, uvijek će biti stranci", svjesni su problema u Inoxmontu, koji, inače, ima i radnike iz cijele zemlje, ali i iz Mađarske i Bugarske.
Njihov stav prema uvozu radne snage je stoga jasan. "Treba povećati uvozne kvote ili ih ukinuti, ali to je vatrogasno rješenje. Prvenstveno treba raditi na tome kako ljude motivirati i zaustaviti da ne odlaze trajno iz Republike Hrvatske. Ali na tome moramo raditi svi. Mi dajemo maksimum, osiguravamo dobre uvjete radnicima, ali iza nas mora stati i Vlada", misle Vidović i Sova. Inoxmont-VS ima dvije proizvodne hale (330 i 720 kvadrata), a u planu je i proširenje pogona (hala za 700 kvadrata), u što ulažu 280.000 eura, uz nabavku nove opreme od 50.000 i najsuvremenijeg lasera od čak 600.000 eura. U drugoj fazi širenja objekti bi se spojili i dobilo bi se još 350 kvadrata, a ta je investicija teška 140.000 eura.
Služit će to povećanju opsega posla, kojeg ne nedostaje - imaju više od 200 realiziranih projekata u cijeloj EU, ostatku Europe, Rusiji, svijetu (Katar, Izrael, Urugvaj, Australija), u industrijama kao što su kemijska, farmaceutska, prehrambena, pivovare i vinarije, industrija celuloze i papira, autoindustrija, energetika (termo, geotermalne i elektrane na biomasu), spalionice smeća, uređaji za pročišćavanje otpadnih voda...
"Iz toga je vidljivo da naši zaposlenici osim profesionalnih znanja imaju mogućnost proputovati svijet, naučiti strane jezike i upoznati nove kulture", ističu direktori, uz navod da od samog početka 2010. tvrtka bilježi rast prihoda u prosjeku od 10% godišnje. U odnosu na 2017., lani su porasli za 8%, te iznose 64,5 milijuna kuna, a u istom postotku se povećava i dobit.
Ostatak članka pročitajte na: poslovni.hr
Hrvatska 
Svijet 
Tržište rada 
Ljudi i karijere 
Istraživanja 
Zanimljivosti 
Bez komentara 
