U srpnju stiže zeleno svjetlo za uvođenje eura u Hrvatskoj

Agencija Fitch sada vjeruje da će se proces uvođenja eura u Hrvatsku odvijati planiranim tijekom, unatoč poremećaju koji je izazvala koronakriza

U posljednjem izvješću o stanju hrvatske ekonomije iznosi očekivanja da će europske institucije nastaviti s procesom pristupa tečajnom mehanizmu i bankovnoj uniji. Prema očekivanju te rejting agencije, Hrvatska će u trećem tromjesečju, tijekom ljetnih mjeseci, formalno zatražiti ulazak u bankovnu uniju i ERM II, čekaonicu za ulazak u eurozonu, u kojoj mora provesti najmanje dvije i pol godine.

Hrvatske je u potpunosti obavila preuzetu domaću zadaću: Vlada je još prije mjesec dana izvijestila da je ispunila akcijski plani od 19 reformskih mjera, a ovih je dana i HNB je izvijestio da je pet banaka uspješno prošlo test kontrole kvalitete njihove imovine koju je provodila Europska centralna banka.

Sudeći prema izjavama hrvatskih čelnika, Vlada će uskoro obavijestiti europske institucije o provedbi svih mjera, a ECB bi trebao upoznati zemlje članice eurozone o rezultatima procjene kvalitete imovine pet hrvatskih banaka.

Njihov pozitivan odgovor očekuje se do sredine srpnja, a nakon toga procedura nalaže slanje formalnog zahtjeva za ulazak u ERM II i uspostavu bliske suradnje između HNB-a i ECB-a. Sudeći prema neslužbenim informacijama, taj bi proces trebao biti i završen idućih mjeseci.

Kada Hrvatska uđe u ERM II, to ponajprije znači određivanje tečaja po kojem će se u budućnosti obaviti zamjena domaće valute za euro, kao i raspon dopustivih fluktuacija oko središnjeg pariteta.

Kada je riječ o ulasku u bankovnu uniju, to znači da će ECB donijeti odluku o početku bliske suradnje s hrvatskom središnjom bankom i nad kojim će bankama provoditi izravnu superviziju. Nad preostalima, manje značajnim bankama superviziju će uime ECB-a provoditi HNB.

Ako Hrvatska doista ostvari prvi korak na putu prema euru, novo pitanje koje se otvara je koliko će ostati u tečajnom mehanizmu i kada će euro doista ući u svakodnevnu upotrebu. Iskustva ostalih zemalja pokazuju da to razdoblje može varirati od dvije i pol godine, koliko je trebalo Sloveniji, do 11 godina, koje je u tečajnom mehanizmu provela Litva, od 2004. do 2015. godine.

Članak u cijelosti pročitajte u Jutarnjem listu.