U strahu za plaće građani ne dižu kredite

U prvih pet mjeseci ove godine banke u Hrvatskoj zaradile su 1,62 milijarde kuna neto dobiti, što je za 18,8 posto manje no u istom razdoblju prošle godine, pokazuju podaci Hrvatske narodne banke iz najnovijeg agregiranog statističkog izvješća banaka za svibanj.

Pad dobiti banaka u 2010. iz mjeseca u mjesec raste. Razlog su više rezervacije banaka za loše kredite, koji se na razini sustava u prvom kvartalu kreću oko 9 posto, s tendencijom daljnjeg rasta. Povećanju loših kredita vjerojatno pridonosi i rast švicarskog franka u odnosu na kunu, posebno izražen tijekom ove godine, iako je tih kredita u ukupnom portfelju banaka tek sedmina.

Drugi razlog pada dobiti banaka je stagnacija i pad kreditne aktivnosti, pogotovo u sektoru stanovništva, i to u dijelu najprofitabilnijih kartičnih i "ostalih kredita" u koje spadaju gotovinski, minusi te razni potrošački krediti, dok su autokrediti također u daljnjem padu, piše Novi list.

Koncem svibnja su ukupni krediti banaka svim sektorima iznosili 256,83 milijardi kuna, što je blagi rast u odnosu na travanj, kada su iznosili nešto više od 255 milijardi kuna. Krajem prošle godine su, pak, ukupni krediti iznosili 252,42 milijarde kuna, što znači da su u prvih pet mjeseci povećani za 4,4 milijarde, no unutar toga najveći su prirast imali krediti trgovačkim društvima koja nisu u državnom vlasništvu, s 86,3 ti su krediti porasli na 89,5 milijardi kuna, dok su krediti državnim tvrtkama u istom razdoblju porasli za oko 350 milijuna kuna, no one su se zaduživale vani uz jamstva države.

Stambeni krediti su od kraja 2009. do kraja svibnja ove godine porasli za oko 817 milijuna kuna, dok hipotekarni stagniraju na oko 3 milijarde kuna, a autokrediti padaju, te iznose 6,93 milijarde kuna. Kartični krediti su u odnosu na kraj 2009. smanjeni za gotovo 348 milijuna kuna, dok su ostali krediti građanima pali za oko 40-ak milijuna kuna.

Ukupni krediti građanima su krajem svibnja iznosili 117,66 milijardi kuna, a krajem prošle godine 117,89 milijardi. Dakle, u prvih pet mjeseci ove godine zabilježili su pad veći od 222 milijuna kuna.

S 31. svibnja 2009. ukupni su krediti iznosi 257 milijardi kuna ili oko 200-tinjak milijuna kuna više nego u svibnju ove godine. Ovakva stagnacija kredita izazvana je s jedne strane visokim kamatama, čiji se najveći skok desio upravo lani, potom potrošačkim pesimizmom, krizom i recesijom, koja je građane odvratila od investicijske potrošnje, ali i običnog šopinga.

U skladu s time su i novi podaci Državnog zavoda za statistiku prema kojima je u svibnju ostvaren realan godišnji pad u trgovini na malo od 3,7 posto, odnosno 3,5 posto nominalno u odnosu na isti mjesec prošle godine, no analitičari iz Raiffeisena ističu da je to i manje od očekivanja.