Prijava
Traži
Javna rasprava o uvođenju eura kao službene valute plaćanja u Hrvatskoj polagano se zahuktava. Rezultati Eurobarometra pokazuju trend pada podrške euru i eurozoni među hrvatskim građanima, a isti je trend uočen i u drugim članicama EU koje još nisu uvele euro.
Istodobno, trend podrške raste u zemljama koje već imaju euro pa danas tri četvrtine građana eurozone podržava euro i eurozonu (u nekima od novih članica poput Slovenije, Estonije ili Latvije, podrška prelazi i 80 posto).
Međutim, treba biti oprezan u tumačenjima rezultata standardnog Eurobarometra jer ocijenjena razina podrške odražava odgovore na pitanje „Podržavate li europsku ekonomsku i monetarnu uniju s eurom kao jedinstvenom valutom?“. Tim se pitanjem, dakle, ne ispituje potpora uvođenju eura u zemljama koje nisu u europodručju.
Rezultati ankete
Kada se u anketama postavi jasno pitanje „Treba li Hrvatska uvesti euro?“, iste pokazuju da većina ispitanika odgovara potvrdno. Prema posljednjoj anketi Ipsosa čiji su rezultati objavljeni prije neki dan, 51,7 posto ispitanika izjasnilo se da Hrvatska treba uvesti euro, 40,4 posto je bilo protiv, a 7,9 posto ispitanika nije se izjasnilo ili je izjavilo da ne zna treba li Hrvatska uvesti euro. To je vrlo slično rezultatima iste ankete iz kolovoza prošle godine, što pokazuje da je podrška euru među hrvatskim građanima stabilno natpolovična (slika 1).
Rast cijena i pad kupovne moći ispitanici su označili kao najveći rizik uvođenja eura (oko 40 posto svih ispitanika), dok su ostale stavke poput gubitka vlastite valute, nespremnost za euro, nepovoljan odnos kune prema euru tijekom konverzije i sl., označili tek u zanemarivom broju (slika 2).
Jasno se uočava da građane zapravo najviše brine mogući rast cijena: 41 posto ispitanika odgovorilo je da će se cijene znatno povećati kao posljedica uvođenja eura, a još 37 posto ih je odgovorilo da će se cijene blago povećati. Dakle, gotovo četiri petine građana očekuje da će cijene u većoj ili manjoj mjeri porasti prilikom konverzije kuna u eura. No, je li ta bojazan od rasta cijena opravdana? Najdetaljniji pregled dosadašnjih iskustava o učincima uvođenja eura na kretanje potrošačkih cijena te ocjenu mogućih učinaka u Hrvatskoj napravila je Pufnik (2017) pa pogledajmo neke od najvažnijih naglasaka iz tog rada.
Bojazan
Pufnik tako navodi rezultate brojnih istraživanja koja pokazuju da je učinak konverzije nacionalnih valuta u euro na rast potrošačkih cijena u zemljama europodručja u pravilu bio blag i jednokratan. Prema ocjeni Eurostata učinak konverzije nacionalnih valuta u euro u siječnju 2002. na ukupni HIPC (harmonizirani indeks potrošačkih cijena) za europodručje kao cjelinu iznosio je između 0,1 i 0,3 postotna boda.
Nešto izraženiji rast cijena zbog konverzije zabilježen je kod uslužnog sektora pa su tako porasle cijene usluga u restoranima i kafićima, usluge smještaja, frizerske usluge, rekreacijske i sportske usluge, usluge različitih popravaka i sl. No, njihov je udio u ukupnoj košarici za izračun indeksa potrošačkih cijena relativno mali pa je učinak spomenutih poskupljenja na ukupni indeks bio blag. S druge strane, cijene dobara u pravilu nisu u velikoj mjeri porasle zbog konverzije. Ipak, nešto izrazitiji učinak konverzije na rast cijena zabilježen je kod dobara koja se češće kupuju, poput novina ili pekarskih proizvoda, a koji su ujedno relativno jeftini tako da je zaokruživanje cijena naviše dovelo do njihova znatnog poskupljenja.
Percepcija potrošača
Premda je konverzija imala blage učinke na ukupnu inflaciju u zemljama koje su uvele euro, većina građana tih zemalja smatrala je da je uvođenje eura potaknulo znatan rast cijena. To je vidljivo iz znatnog povećanja razlike između razine inflacije koju percipiraju potrošači i stvarne inflacije mjerene službenim indeksom potrošačkih cijena u razdoblju nakon konverzije.
Cijeli članak dostupan na: novac.jutarnji.hr
Hrvatska 
Svijet 
Tržište rada 
Ljudi i karijere 
Istraživanja 
Zanimljivosti 
Bez komentara 
