Učitelji skijanja postali tražen hrvatski izvozni proizvod

Hrvatski zbor učitelja i trenera sportova na snijegu (HZUTS) trenutačno ima oko 1200 članova, ponajviše učitelja skijanja i daskanja na snijegu. Kako je za Vjesnik rekao predsjednik Zbora Dag Modrić, čak i ove recesijske zime za sve te učitelje ima posla na austrijskim, talijanskim i francuskim skijalištima, naravno prije svega u dva »hrvatska tjedna« od 2. do 16. siječnja. Pritom svi naši učitelji imaju odobrenje za rad lokalnih vlasti i škole skijanja u mjestima gdje su traženi kako bi radili s polaznicima skijaškog tečaja pristiglim iz Hrvatske posredstvom naših turističkih agencija. Modrić podsjeća da je u godinama koje su prethodile recesiji, bilo zima kad je za rad s našim ljudima na inozemnom snijegu te na domaćim skijalištima bilo potrebno i do 3000 učitelja skijanja i daskanja na snijegu (snowboardinga).
Dobro osmišljen rad Hrvatskoga zbora učitelja i trenera skijanja osigurava sve bolje kadrove, a nakon položenog učiteljskog ispita ta se kvalifikacija upisuje i u radnu knjižicu. Oko 300 Hrvata položilo je prošlih godina ispit za učitelja skijanja u Sloveniji i vode se kao članovi slovenskog zbora učitelja skijanja. Sve više naših učitelja skijanja i snowboardinga cijele zime radi za talijanske, austrijske i slovenske škole skijanja, ali i na američkim i kanadskim skijalištima. Nakon što u Europi završi sezona skijanja, mnogi među njima nastavljaju raditi na skijalištima u Argentini, Australiji i Novom Zelandu.
Hrvatska ima sve više profesionalnih učitelja skijanja koji godišnje rade oko šest mjeseci i u tom razdoblju mogu dovoljno zaraditi za pristojan život tijekom ostatka godine. Sportski uspjesi Janice i Ivice Kostelića umnogome su pridonijeli pozicioniranju hrvatske škole skijanja u svijetu, a njihova savršena tehnika skijanja obvezuje i naše učitelje da pokažu svojim polaznicima nešto od te vještine kojom su Kostelići pokorili skijaški svijet i proslavili Hrvatsku. Jednostavno, ne možeš biti učitelj skijanja iz Hrvatske, a da tehnički loše skijaš.
Profesionalni talijanski i austrijski učitelji skijanja zamjeraju hrvatskim i slovenskim 'dvotjednim' kolegama da polaznicima škole skijanja prebrzo prenose znanje, odnosno da tu pouku ne doživljavaju profesionalno poput svakog drugog posla od kojeg se normalno živi. Ta ljutnja ne čudi ako se zna da u Austriji za diplomu skijaškog učitelja treba potrošiti oko 11.000 eura.
Ove zime na inozemnom snijegu šestodnevna škola skijanja (18 sati) za goste naših turističkih agencija stoji između 1000 i 1600 kuna. Privatni sat s nekim talijanskim ili austrijskim učiteljem koštat će vas između 25 i 50 eura (otprilike od 180 do 360 kuna). U vrijeme stoljetne vladavine klasične skije, skijanje se učilo najmanje tri godine, ili tri tečaja po tjedan dana, no sve je 'pokvarila' pojava carving skijanja prije dvadesetak godina. Ono je, doduše, spasilo proizvođače skija od kolektivnog bankrota, ali je pritom demistificiralo učenje skijanja koje se dotad polaznicima davalo na 'kapaljku' i lekcije su se skupo naplaćivale.
Proizvođači carving skije, konstruirane u Elanu 1987. godine, ponudili su te lopataste daske pod parolom: »Vaše je samo da ih kupite, a one će same skijati«. Od tada svaki novopečeni skijaš očekuje da će već nakon nekoliko sati učenja svojim skijaškim umijećem zadiviti svijet.
HZUTS je potkraj prošle godine u talijanskom skijalištu Sestu (Sextenu) organizirao seminar za 600 naših učitelja skijanja i daskanja kako bi što spremniji dočekali ovu skijašku sezonu . Hrvatska skijaška demo-vrsta iz godine u godinu ima sve zapaženije nastupe na međunarodnim natjecanjima, a ove zime na 29. kongresu u St. Antonu u Austriji, gdje nastupa 35 demo-timova iz cijelog svijeta, naši demonstratori skijanja jedini su prijavili noćni nastup uz vatromet, posebno osmišljen za tu prigodu. Ta je točka već unaprijed proglašena najatraktivnijim nastupom demo-vrste na takvom natjecanju. Hrvatska demo-vrsta uskoro bi mogla postati jača, prema Modrićevim najavama, za niz donedavnih sjajnih domaćih skijaša koji su se prestali natjecati, poput Nike Fleiss, Ivana Ratkića, Danka Marinellija, Lea Martinovića, Filipa Tudora...

Crna hrvatska skijaška statistika: jedan poginuli i 300 ozlijeđenih
RIJEKA - Vrlo iskusni zagrebački skijaš, star 73 godine, poginuo je prošli tjedan na francuskom skijalištu Valmeinier iznad Nice, slomivši kralješnicu pri padu na stazi. Taj tragičan događaj dokazuje da je skijanje vrlo opasna rekreacija, a prema svjetskoj statistici, na 100.000 skijaša jedan pogine, dok najčešće najteže stradaju stariji od 55 godina.
Prije nekoliko godina na skijanju u inozemstvu poginula je mlada Riječanka sudarivši se sa svojim dečkom, a potkraj 2008. godine u talijanskoj Cortini d'Ampezzo poginuo je hrvatski general Gordan Čačić, za kojeg su bile kobne ozljede glave. Statistika još kaže da se na 100.000 skijaša rekreativaca ozlijede dva do tri, što je upola manje nego prije dvadesetak godina. Na žalost, na 1000 skijaša-adolescenata bilježi se čak devet ozlijeđenih. To znači da se od 140.000 naših građana, koliko ih je ove zime dosad bilo na skijanju, ozlijedilo najmanje 300, a do kraja skijaške sezone u crnu statistiku moglo bi ih ući još najmanje stotinjak.
Od početka ovoga tjedna u hrvatske traumatološke bolnice od Lovrana do Zagreba i dalje, počeli su se javljati skijaši ozlijeđeni u inozemstvu tijekom »hrvatskog skijaškog tjedna« , odnosno od 2. do 9. siječnja, kako bi u domovini nastavili liječenje. Ozlijeđeni skijaši uvelike se javljaju i svojim osiguravateljima jer danas rijetki kreću na skijanje bez osiguranja od ozljeda. Lom noge na nekom od austrijskih skijališta neosiguranu osobu stajat će oko 10.000 eura, što je cijena prijevoza helikopterom do bolnice i operacije.
Zimski turizam veže uza se niz popratnih djelatnosti, a jedna od najvažnijih i najunosnijih svakako je zbrinjavanje ozlijeđenih skijaša i snowboardera: samo na talijanskom Kronplatzu na dan se ozlijedi pedesetak skijaša koje se potom zbrine u traumatološkoj bolnici u Brunicu, sagrađenoj baš za tu namjenu. Tamo na dan obrade oko 300 ozlijeđenih ovisnika o sportovima na snijegu s još nekoliko okolnih skijališta - Val Gardene, Val di Fasse, Alta Badie i Arabbe. Većina operacijskih zahvata u Brunicu odnosi se na artroskopiju koljena, što stoji 1000 eura. Na talijanskim skijalištima na godinu se ozlijedi 35.000 skijaša, a 40 ih pogine.
I dok su nekad skijaši najčešće ozljeđivali potkoljenice, danas, u eri skija carving, prevladavaju ozljede koljena jer te kratke skije ne podnose naglu promjenu smjera kretanja skijaša, što nije bio slučaj s klasičnim skijama. Usporedbe radi, naglo zaustavljanje hokejaša nogu izlaže sili od 15 G (mjera za gravitaciju), a kod naglog zaustavljanja koljeno je izloženo sili i torziji od 130 G.
Snowboarderi se triput češće ozljeđuju od skijaša i kod njih se više od 60 posto ozljeda odnosi na lom zapešća zbog pada unatrag na uglavnom zaleđenim euroskim skijalištima. Specijalist ortoped Anton Tudor iz Kliničke ortopedske bolnice u Lovranu, inače potpredsjednik Hrvatskog zbora učitelja i trenera skijanja, napominje da su danas skijališta prenapučena te da upravo sudari čine 40 posto svih ozljeda skijaša, koji u 90 posto slučajeva uzrokuju ozljede glave.
Tudor upozorava da je najopasnije skijati ispruženih nogu, odnosno »zaključanih« koljena, te podsjeća da Svjetska zdravstvena organizacija za liječenje skijaških ozljeda pola novca daje upravo za saniranje ozljeda koljena. I dok američka istraživanja govore da su žene češće od muškaraca žrtve ozljeda u skijanju, praksa dr. Tudora govori da to i nije baš tako. On kaže da je jedina ozljeda u skijanju koja se podjednako događa iskusnim skijašima i početnicima - »skijaški palac«. Tu ozljedu uzrokuje pad na ispruženu ruku u kojoj je drška skijaškog štapa.
Na svijetu ima oko 200 milijuna skijaša rekreativaca, od toga ih je samo u SAD-u više od 20 milijuna, a tamo ih se na godinu ozlijedi oko 800.000.
Danas europskim i američkim skijalištima patroliraju policajci na skijama da bi se stalo na kraj skijašima koji divljaju na stazama, nerijetko pod utjecajem alkohola i droge. Alkotestiranje se već odavno provodi na mnogim europskim skijalištima, a »vesele« skijaše najčešće se kažnjava tako što im se oduzme skijaška karta za taj dan.