Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja Hrvatske predlaže da se krizni porez zamijeni kriznim prirezom jer bi to bilo socijalno pravednije rješenje po kojem bi bogatiji plaćali više, a siromašniji manje poreza.
Krizni prirez plaćao bi se na masu plaćenog poreza, pa bi oni koji plaćaju viši porez plaćali i viši prirez, kazao je predsjednik Velikog vijeća Sindikata znanosti Vilim Ribić iznoseći protuprijedlog Vladinoj poreznoj reformi.
Vladu je optužio da najavljenim izmjenama poreznih stopa pogoduje interesima krupnog kapitala. Sindikat, među ostalim, traži traži izričitu zabranu ugovaranja plaća u neto iznosu, kao i ukidanje najveće osnovice za obračun doprinosa, jer sada osobe s bruto plaćom većom od 46.296 kuna plaćaju doprinose samo do tog iznosa.
Osim toga, protivi se smanjenju najviše porezne stope sa 45 posto na 40 posto te umjesto toga predlaže uvođenje stope od 66 posto na sve plaće više od plaće Predsjednika Republike, budući da je sve iznad te granice nagrada za pohlepu.
Ribić je također odbacio tvrdnje o previsokoj javnoj potrošnji u Hrvatskoj koja tobože guši gospodarstvo, predočivši podatke Eurostata koji pokazuju da je Hrvatska po javnoj potrošnji tek 22. između 29 europskih zemalja (27 članica EU plus Island i Hrvatska). U Hrvatskoj je problem u zloupotrebi i rasipanju novca poreznih obveznika a ne u visini javne potrošnje, naglašava Ribić.