Do pristupanja Hrvatske u članstvo Europske unije, odnosno do 1. srpnja 2013. godine, naša zemlja ima obvezu uvođenja digitalnih radnih knjižica. Međutim, plan je Ministarstva rada i mirovinskog sustava taj rok pomaknuti i uvesti digitalne radne knjižice već s 1. siječnja 2013. godine. Postojeće, papirnate radne knjižice otići će u ropotarnicu povijesti. Novim korisnicima jedino će se izdavati digitalne radne knjižice.
Svi ti podaci bit će pohranjeni na internetu, dostupni samom korisniku, ali i institucijama, kojima su ti podaci bitni, ponajprije zavodu za zapošljavanje i Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje.
Svi podaci na kartici
U Ministarstvu su nam otkrili da će se digitalna radna knjižica izdavati u obliku kartice koja bi u sebi, osim osnovnih podataka o radniku, sadržavala i digitalni potpis.
- Svaki radnik u Hrvatskoj će preko web-servisa na stranicama Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje moći dobiti podatke o svom radnom stažu, uplaćenim doprinosima, s danom prijave i odjave u slučaju promjene poslodavca - doznajemo u kabinetu ministra rada i mirovinskog sustava Miranda Mrsića.
Ističu da će i u digitalnoj radnoj knjižici biti sadržani svi podaci o korisniku, kao što je to bio slučaj i s radnom knjižicom u papirnatom obliku. Dakle, i u digitalnoj radnoj knjižici bit će sadržani podaci o obrazovanju, stručnoj spremi, profesiji, točnom razdoblju radnoga staža, te poslodavcima kod kojih je taj radni staž ostvaren, odnosno o prijavama i odjavama kod poslodavaca.
S obzirom da je temelj zamjene radne knjižice ponajprije razmjena podataka s povezanim institucijama, u Ministarstvu napominju kako je izvjesno da će biti riječ o istim podacima koje sadržava i važeća, papirnata verzija, uz osiguranje svih dodatnih podataka za kojima će se pokazati potreba.
Svi ti podaci bit će pohranjeni na internetu, dostupni samom korisniku, ali i institucijama, kojima su ti podaci bitni, ponajprije zavodu za zapošljavanje i Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje.
No, krajnji cilj uvođenja digitalnih radnih knjižica je da putem računala, bez suvišne papirologije, budući umirovljenici dođu do svoje mirovine.
O tome koliko će uvođenje digitalnih radnih knjižica koštati, u Ministarstvu nisu željeli precizno govoriti. Rekli su tek da im je namjera “iskoristiti postojeća tehnološka i informatička rješenja HZMO-a te projekt izvesti s minimalnim ulaganjima”.
Neslužbeno, međutim, doznajemo da cijena cijelog projekta ne bi trebala prelaziti više od nekoliko stotina tisuća kuna.