Prijava
Traži
Nakon ukidanja kvota, stiglo je oko 50.000 stranih radnika i sada čine trećinu ‘građevinaca’.
Hrvatska građevinska operativa trenutno raspolaže s oko 100.000 radnika što nije dostatno, a s nedostatkom kvalificiranih radnika na domaćem tržištu rada u sektoru građevinarstva suočavamo se već nekoliko godina, od kad je počeo rast u ovom segmentu gospodarstva, dok je pandemija samo otežala i poskupila uvoz radne snage te usporila uobičajene kanale dolaska i odlaska radnika.
Taj problem tvrtke su rješavale uvozom stranih radnika iz zemalja izvan EU, i kako navodi potpredsjednica HGK za graditeljstvo i promet Mirjana Čagalj slijedom toga, problem neće biti samo u broju već i u kvaliteti radnika.
Domaće tvrtke, ističe, radije zapošljavaju domaćeg radnika, a stranog će radnika zaposliti samo ako ne mogu doći do domaćeg koji je u pravilu kvalitetniji i bolji. Međutim, koliko je ovaj problem konstanta i golemih razmjera, vidljivo je i iz sljedećih podatka: u pandemijskoj 2021., čim su pravila liberalizirana, uvoz stranih radnika je ‘buknuo’ – uvezeno je više od 42 tisuće građevinskih radnika, u 2020. oko 28 tisuća što je više od 80% odobrene kvote za uvoz radnika, u 2019. više od 23 tisuće građevinskih radnika, a u 2018. je potrošena ukupna kvota.
Usvajanjem novog Zakona o strancima kojim je od početka prošle godine ukinut kvotni sustav uvoza stranih radnika, uvoz je jednostavniji i brži, pogotovo za zanimanja s liste deficitarnih zanimanja, pa je sukladno potrebama građevinskih tvrtki prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje od početka primjene Zakona o strancima (NN 133/20), dakle od 1. siječnja 2021. pa zaključno s 30. travnja 2022. podneseno ukupno 54.049 zahtjeva za izdavanje dozvola za boravak i rad državljana trećih zemalja za zanimanja iz djelatnosti graditeljstva. Riječ je o zahtjevima 5079 poslodavaca za koje je Zavod izdao mišljenja ili su ista u pripremi.
“Za 45.086 zahtjeva Zavod je izdao pozitivna mišljenja, a negativna mišljenja izdana su za 7894 zahtjeva. Za 1069 zahtjeva mišljenje je u pripremi. Najviše zahtjeva podneseno je za sljedeća zanimanja: zidar, radnik visokogradnje, tesar, radnik niskogradnje, fasader, armirač te monter građevinskih elemenata”, navode iz HZZ-a.
Procjena je da će daljnja potražnja za radnicima rasti, pogotovo ako se uzme u obzir obnova Zagreba i okolice kao i Banovine od potresa, tako da će prema procjenama Komore trebati oko 20.000 za sva područja pogođena potresom, naravno, kaže Čagalj ovisno i o dinamici obnove.
“Nedostatak radnika će se dijelom kompenzirati dodatnim povećanjem cijena rada u graditeljstvu pa će možda privući i nove ljude, ali i stvoriti uvjete za povratak naših radnika koji su otišli na zapad u potrazi za poslom i boljim uvjetima života. Kako će obnova trajati duži niz godina, očekujemo da će se vratiti jedan broj ljudi. Paralelno s tim moramo raditi i na tome da stvorimo što više kvalificiranih radnika u našim školama.
Sve firme računaju na sustav dualnog obrazovanja kojeg zagovara HGK, ali i na prekvalifikaciju radnika u ova sada deficitarna zanimanja”, navodi naša sugovornica dodajući da je bazen u regiji ispražnjen pa ćemo morati tražiti radnike s udaljenijih tržišta, a s obzirom na globalizaciju, sad nam više nisu daleko ni Bangladeš, Indija, Nepal, Filipini, Uzbekistan…, dok je Ukrajina jedno od tržišta s kojih je dolazio veći broj radnika, ali sada zbog rata nije im dozvoljeno napuštati zemlju; u Hrvatskoj su samo oni koji su ovdje radili kad je rat započeo pa su povukli i svoje obitelji čiji su članovi također pronašli posao u Hrvatskoj.
Tako i naša velika građevinska kompanija Kamgrad u vlasništvu Dragutina Kamenskog nedostatak radnika deficitarnih zanimanja već duže rješava zapošljavanjem stranih radnika – trenutno su to većinom radnici iz BiH, Albanije i Kosova, međutim sad se i Kamgrad po prvi put okreće radnicima s udaljenijih tržišta, konkretnije radnicima iz Indije.
“Osjeti se da je bazen u regiji iscrpljen – radnike u regiji se više ne može pronaći, stoga i mi poduzimamo potrebne korake radi uvoženja radne snage iz udaljenih tržišta u skorijoj budućnosti, za sada konkretno iz Indije. Što se tiče radnika iz Ukrajine, nama glavni bazen za uvoz radne snage nije niti bila Ukrajina te u tom smislu nismo osjetili značajnije poremećaje”, navodi Kamenski.
Zaposliti stranog radnika danas jest jednostavnije i brže, ali angažman što znači i trošak za poslodavca i dalje i sve više raste. Primjerice, u svrhu rješavanja problema s nepoznavanjem jezika u Kamgradu imaju stalno zaposlenog radnika prevoditelja za albanski jezik. Pomoć stranim radnicima da se izgrade u svom radu i prilagode okolini s obzirom na kulturološke razlike, tvrde, svakako povećava angažman i troškove unutar sustava poslodavca. Isto zahtijeva povećani angažman više odjela društva, kako naglašavaju, i to ne samo angažman pojedinca već cijelog kolektiva, što podrazumijeva i suradnju drugih radnika koji rade s njima te njihovih nadređenih...
Ostatak vijesti pročitajte na poslovni.hr
Hrvatska 
Svijet 
Tržište rada 
Ljudi i karijere 
Istraživanja 
Zanimljivosti 
Bez komentara 
