Kamo ide naša poljoprivreda?

Uvozimo hranu čak i iz Slovenije

Petina ukupnog uvoza hrane odnosi se na voće i povrće

Iako bi Hrvatska mogla sama proizvesti četiri puta više od ukupnih potreba za voćem i povrćem uvozimo rajčice iz Turske, Španjolske i Kajmanskih otoka, češnjak iz Kine i Egipta, šparoge iz Perua, smokve iz Južnoafričke Republike, kupus iz Njemačke, krumpir s Cipra...


Lani smo uvezli voća, povrća i njihovih proizvoda u vrijednosti većoj od 400 milijuna dolara, što čini gotovo petinu ukupnog uvoza hrane, a izvezli tek oko 60 milijuna, od čega trećinu vrijednosti čine mandarinke.

U povrtnom dijelu prednjači uvoz krumpira, rajčice, crvenog luka i češnjaka te sušenog i zamrznutog povrća, dok smo, uz neizbježne banane, kojih smo uvezli u vrijednosti 45,5 milijuna dolara – uvozili smo ih čak i iz Slovenije – uvezli i 42,7 milijuna agruma, 14,8 milijuna dolara grožđa, 23 milijuna dolara jabuka, krušaka i dunja, 16,5 milijuna kuna marelica, trešanja i višanja... čak 40 posto ukupnih hrvatskih potreba za voćem.

Tagovi: hrana, uvoz, povrće, Slovenija
Četvrtak, 19.03.2009. / vecernji.hr