Kalkulator plaće
Prijava
Traži
Strani radnici u Hrvatskoj tema su o kojoj se u našem javnom prostoru naprosto ne prestaje govoriti.
Iako smo ranije bili percipirani više kao emigracijska doli imigracijska zemlja, to se u posljednjih nekoliko godina poprilično promijenilo.
Naime, Hrvatska je postala poprilično ovisna o stranim radnicima, ponajprije zbog općeg manjka radne snage, pokazuje istraživanje Instituta za razvoj i međunarodne odnose.
Konkretnije, nakon ulaska u Europsku uniju, Hrvatska se suočila s masovnim odljevom radnika, ponajprije u sektoru javnog zdravstva, ali i u građevinskom sektoru.
Procjene u spomenutom istraživanju jasno impliciraju na to da će u idućih desetak godina većinu radne snage u ovom sektoru činiti upravo - strani radnici.
Strani radnici u Hrvatskoj
Hrvatska je nedavno promijenila zakonodavni okvir za reguliranje rada državljana trećih zemalja, stranih radnika, a koji je prethodno bio poprilično restriktivan.
Paralelno, na nedavnoj je sjednici Vlade predložen konačni prijedlog izmjena Zakona o strancima, koji, između ostaloga, regulira i rad stranih radnika na području Hrvatske.
Cilj spomenutog prijedloga je bolje i sustavnije reguliranje pravnog okvira za strane radnike na području Hrvatske.
“Zakonom će se urediti status i zaštita stranih radnika, kao i nadzor agencija koje su posrednici i dovode ih u Hrvatsku”, naglasio je premijer Andrej Plenković.
Izmjenama se implementira EU direktiva o tzv. plavoj karti čija je svrha privlačenje visokokvalificirane radne snage, a izmjene se odnose na produljenje validnosti plave karte s 24 na 48 mjeseci.
Nova pravila za strane radnike
Premijer Plenković ujedno je istaknuo da je u Hrvatskoj najviše radnih dozvola za strane radnike izdano u sektoru graditeljstva, turizma, ali i ugostiteljstva.
Konkretnije, prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, u 2024. godini, ali i za prijašnje godine, najviše je radnih dozvola izdano u graditeljstvu i to njih 75.071, dok je u turizmu i ugostiteljstvu izdano 56.228 radnih dozvola.
Nadalje, u industriji je izdano 28.486 dozvola za boravak i rad stranim radnicima, u prometu i vezama 16.149, dok je u sektoru trgovine izdano 7.925 radnih dozvola.
Očekuje se da će se trend zapošljavanja stranih radnika, odnosno izdavanje radnih dozvola, nastaviti u idućem razdoblju, ponajprije za spomenute industrije.
Strani radnici i dosadašnji zakonski propisi
Nedavno je odlučeno da se za jednostavna, odnosno pomoćna deficitarna zanimanja, nije potrebno dokazivati radno iskustvo ili kvalifikacije za strane radnike.
U tu skupinu spadaju zanimanja: pomoćni kuhar, pomoćni konobar, sobar i slično.
Osim toga, plaća stranih radnika ne smije biti manja od plaće domaćih radnika za određena zanimanja. Donesena je i zabrana obavljanja djelatnosti putem digitalnih platformi za one koje je poslodavac nezakonito zapošljavao.
Paralelno, odlučeno je da se radna dozvola može odbiti ako postoje dokazi da namjera stranog radnika nije rad u Hrvatskoj.
Radne dozvole na 3 godine
Hrvatski sabor uskoro će glasati o spomenutom novom prijedlogu Zakona o stranicama koji je, ističemo, već upućen na drugo čitanje.
Ako se taj prijedlog izglasa, dozvole za boravak i rad stranim radnicima izdavat će se do tri godine. Podsjetimo, do sada su se izdavale samo do jedne godine.
Osim toga, dozvole za boravak za strane radnike i rad za sezonski rad izdavat će se do devet mjeseci, a propisuju se i pravila za smještaj stranih radnika.
Za poslodavce koji zapošljavaju strane radnike
Prema novom prijedlogu Zakona o strancima, poslodavac koji zatraži dozvolu za stranog radnika morat će imati najmanje jednog zaposlenog hrvatskog državljanina i to u zadnjih godinu dana.
Osim toga, morat će imati podmirene obveze po osnovi svih javnih davanja te promet od minimalno 10.000 eura za pravnu osobu ili 15.000 eura za fizičku osobu.
Radi se o odredbi koja prijašnjim propisima nije bila regulirana ni na koji način pa je strane radnike mogao zapošljavati tko god je htio.
Što nam još treba?
No, iako je u hrvatskom javnom diskursu tema stranih radnika konačno formalizirana kroz nove prijedloge Zakona, i dalje nam je nužna održiva migracijska politika.
Osim konkretne prilagodbe zakonodavstva, potrebno je ulagati u integracijske mjere kako bi se osigurala društvena kohezija i zaštita radničkih prava - kako za strane radnike, tako i za domaće - potpuno jednako.
Na forumima socijalnog dijaloga u zemlji tema migrantskog rada još nije dobila značaj koji zaslužuje.
Izvor fotografija: Canva, Screenshot/Vlada RH
Hrvatska 
Svijet 
Tržište rada 
Ljudi i karijere 
Istraživanja 
Zanimljivosti 
Bez komentara 
