Prijava
Traži
Od 15 gradova koji konkuriraju za ovogodišnje titule najboljih u kategoriji gospodarstva zajedničkog izbora Jutarnjeg lista, portala Gradonačelnik.hr i agencije Ipsos, njih deset ostvarilo je taj doseg i u prošlogodišnjem izboru.
U ovogodišnju završnicu izbora ušli su i lanjski pobjednici - Varaždin u konkurenciji velikih gradova s više od 35.000 stanovnika, Sveta Nedelja iz Zagrebačke županije od srednjih, s više od 10.000 stanovnika, te Krk u natjecanju gradova s manje od 10.000 stanovnika.
Novi gradovi u najužem izboru za najbolje u kategoriji gospodarstvo su Rijeka (veliki gradovi), Sveti Ivan Zelina i Novi Marof (srednji) te Hvar i Novalja u konkurenciji malih gradova.
Najbolji su se gradovi po ekonomskim pokazateljima, prema podacima portala Gradonačelnik.hr, ove godine birali na temelju 14 kriterija. U prvoj skupini pokazatelja su, među ostalim, prosječni dohodak i izvorni prihod grada po stanovniku.
Indeks razvijenosti
- Pri izračunu gospodarskih pokazatelja gradova uzeti su u obzir i stopa siromaštva, prosječan broj nezaposlenih i prosječna zaposlenost u gradovima. Stopa siromaštva, primjerice, korištena je prema dohodovnoj metodi Ministarstva regionalnog razvoja kako ju ono uzima pri svojem izračunu indeksa razvijenosti gradova - pojašnjava portal Gradonačelnik.hr. te dodaje da su svi ekonomski pokazatelji uzeti u obzir u ovom rangiranju pretvoreni u pripadajuće indekse prema Vladinoj Uredbi o indeksu razvijenosti gradova kako bi se dobila što objektivnija slika.
U grupi proračunskih pokazatelja koji su korišteni u rangiranju najboljih gradova u ovoj kategoriji su pokrivenost rashoda prihodima proračuna, udio poreznih prihoda u ukupnim prihodima proračuna i udio budžetskog izdvajanja za bruto plaće zaposlenih u gradskoj administraciji. Kad je u pitanju zaduženost gradova, u obzir se uzimao njihov indeks nezaduženosti. “Indeks nezaduženosti izračunat je prema podacima Ministarstva financija tako da je prosjek primitaka od zaduživanja stavljen u odnos s prosjekom ukupnih prihoda i primitaka. Uzet je prosjek za razdoblje od 2016. do 2018. godine”, navodi portal.
Vrlo bitan kriterij za izračun ekonomske snage i okruženja za poduzetnike grada bila je i stopa prireza. Mjerila se i efikasnost gradske uprave tako da je prosjek proračunskih prihoda i primitaka podijeljen s brojem zaposlenih u administraciji.
Dosezi gradskih uprava u osiguravanju povoljnog okruženja za poduzetnike u ovom ocjenjivanju promatrani su kroz broj obrtnika na tisuću stanovnika i iznose subvencija trgovačkim društvima, zadrugama, poljoprivrednicima i obrtnicima izvan javnog sektora.
“U analizi subvencija korišteni su podaci Ministarstva financija, a prvo se izračunao prosjek za razdoblje od 2016. do 2018. godine. Prosjek subvencijama trgovačkim društvima, zadrugama, poljoprivrednicima i obrtnicima izvan javnog sektora podijelio se s prosjekom ukupnih rashoda i izdacima”, napominju na Gradonačelnik.hr.
Potrebni podaci, navodi isti izvor, osim u spomenutim ministarstvima, prikupljeni su u Financijskoj agenciji, Državnom zavodu za statistiku, Hrvatskom zavodu za zapošljavanje i u Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta. “Riječ je o transparentnim podacima koji se mogu, primjerice, pronaći na internetskoj stranici Ministarstva regionalnog razvoja” ističu na Gradonačelnik.hr.
Varaždinu će i u ovogodišnjem izboru za najbolji veliki grad u kategoriji gospodarstva, kao i prilikom lanjskog natjecanja, konkurirati Samobor, Dubrovnik i Pula, a Krapinu iz prošlogodišnje završnice izbora zamijenila je Rijeka.
Sjedište Varaždinske županije pokušat će obraniti naslov najboljeg, među ostalim, najboljom stopom zaposlenosti i jednim od najboljih dohodaka (37 886 kuna) među velikim gradovima. Dubrovnik, nakon što je lani u ovom izboru proglašen za najbolji veliki grad po kvaliteti života, pokušat će nadmašiti konkurente u kategoriji gospodarstva s najboljim omjerom obrtnika i stanovništva koji iznosi 105 obrtnika na tisuću stanovnika, kao i najpovoljnijim udjelom subvencija za gospodarstvo u proračunu od 7,1 posto.
Aduti su Samobora, među ostalim, prosječni izvorni proračunski prihod po stanovniku od 3944 kune i najefikasnija gradska uprava u konkurenciji velikih gradova s proračunskim prihodom po zaposlenome u gradskoj administraciji od 3 milijuna kuna. Pula je među četiri najbolje rangirana velika grada po prosječnome izvornome prihodu po stanovniku od 4013 kuna, a među najboljih je pet po niskoj stopi udjela siromaštva među stanovništvom.
Cijeli članak dostupan na: novac.jutarnji.hr
Hrvatska 
Svijet 
Tržište rada 
Ljudi i karijere 
Istraživanja 
Zanimljivosti 
Bez komentara 
