Većina država mijenjala je stope poreza, evo što slijedi u Hrvatskoj

PDV u hrvatski proračun nosi prihod reda veličine čak 13-14 posto BDP-a, čini se da se Vlada teško može odreći tog prihoda

Petnaesta hrvatska vlada u svom je programu do kraja mandata obećala mnogo toga; od stvaranja uvjeta za otvaranje 100.000 novih radnih mjesta, rasta prosječne plaće na 7600 kuna, minimalne na 4250 kuna, pa do deset posto većih mirovina i izdašnijih socijalnih naknada.

Novi/stari premijer glavnu polugu za ostvarenje tih programskih ciljeva i oporavak gospodarstva vidi u potpunom iskorištenju famoznih 22 milijarde eura iz europskog fonda za oporavak te 7-godišnjeg proračuna EU. To je očito važno uporište i za najavljena daljnja porezna rasterećenja.

Još dan, dva nakon izborne pobjede Plenković je rekao kako nemamo vremena za slavlja, a među prvim potezima najavio je smanjenja poreza na dohodak i dobit te spuštanje PDV-a na hranu u dijelu proizvoda koji zasad nisu u režimu snižene već opće stope. Hoće li se baš u sva ta tri područja već uskoro ići na smanjenja poreza, nije baš izvjesno.

Iz izjava ministra financija Zdravka Marića u međuvremenu dalo se naslutiti da to ipak neće biti paket, pogotovo ne u smislu početka primjene nižih stopa.

Spuštanje 36-postotne stope poreza na dohodak na 30 i 24-postotne na 20 posto na red će vjerojatno doći prije snižavanja poreza na dobit tvrtkama s prihodom do 7,5 milijuna kuna sa 12 na 10 posto, kao i prije proširenja snižene stope PDV-a na hranu (na koju se danas plaća 25 posto) na 13 posto.

Dio ekonomista smatra da u pogledu tajminga intervencije u PDV nije samo pitanje uobičajene prakse da se takve promjene uvode početkom kalendarske godine. Korona kriza pogazila je mnoge uobičajene prakse, pa se tako čak 11 europskih vlada proteklih tjedana i/li mjeseci odlučilo da na pandemijski šok odgovore privremenim snižavanjem stopa PDV-a, a ne samo fleksibilnije modele naplate.

Hrvatski je paket pomoći gospodarstvu ukupno bio jedan od izdašnijih u EU (mjereno u odnosu na BDP), ali u sferi PDV-a, koji u nas proračunu nosi prihod reda veličine čak 13-14 posto BDP-a, protukrizne mjere zadržale su se na omogućavanju poduzetnicima da PDV plaćaju tek po naplati, a ne izdavanju faktura. Time im se olakšala likvidnosna situacija.

Trenutačno su u fokusu hrvatske vlade porezna rasterećenja, kad god ona startala. Budući da su u prvom polugodištu porezni prihodi u odnosu na lani smanjeni između 13 i 15 posto ili oko 5-6 milijardi (samo u drugom blizu 7 milijardi), razumljivo je da se u planovima daljnjeg rasterećenja u Vladi jako uzdaju u punu iskorištenost europskog novca koji bi Hrvatskoj po alokaciji trebao biti na raspolaganju idućih godina.

Dosadašnje iskustvo u tom pogledu sugerira da će to zahtijevati više spretnosti i kapaciteta za stvarno povlačenje novca, jer trenutačna slika u najizdašnijem segmentu europskh fondova, operativnom programu konkurentnost i kohezija (ERDF) kaže da smo po postojećoj omotnici na gotovo sto posto ugovorenosti, ali da je dosad isplaćeno odnosno potrošeno 34 posto.

Članak u cijelosti pročitajte na poslovni.hr