Prijava
Traži
Sve one koji prate statističke pokazatelje i robnu razmjenu Hrvatske i drugih zemalja iznenadilo je povećanje izvoza (za desetak puta) iz Hrvatske za Norvešku u 2014. godini. Ispostavilo se da je ta velika brojka posljedica izvoza katamarana i brodske opreme za norveško tržište marikulture. Šibenska tvrtka CroNoMar posrednik je u tom poslu.
Danas, gotovo deset godina otkad je osnovan CroNoMar, isporučeno je 114 brodova. Od tog broja: 91 brod iz šibenskog NCP-a, devet iz pulskog Tehnomonta, 11 iz brodogradilišta Oštro u Kaštelima te dva broda preko tvrtke Intelligent Marine Solution iz Šibenika. Vrijednost svih izvezenih brodova je nešto manja od 110 milijuna eura. Do kraja ožujka planirana je isporuka još četiri broda, od čega dva iz NCP-a za kanadsko tržište te dva iz Oštrog za norveško tržište. Posredstvom CroNoMara sklopljeno je otprilike 130 ugovora. Brodovi sagrađeni u Hrvatskoj koriste se u svakodnevnom poslovanju na ribogojilištima Norveške, Kanade, Saudijske Arabije, Shetlandskog otočja, Islanda i drugih zemalja.
Norveški sektor marikulture, za koji hrvatske tvrtke grade i isporučuju radne brodove, kako kaže Ana Zajc, viša projektna savjetnica CroNoMara, u velikom je usponu.
- Sa svim projektima i brodovima koje smo dosad isporučili, pokazujemo da je kvaliteta hrvatskih proizvoda uz poštivanje rokova isporuke najbolja preporuka. Na norveško tržište nije lako ući, jer na njega zbog odličnih uvjeta poslovanja svi žele ući, ali može se - tvrdi Ana Zajc te podsjeća: ovo što smo mi napravili nije došlo preko noći, nego smo morali proći težak put dokazivanja.
Veleposlanik Republike Hrvatske u Kraljevini Norveškoj Hrvoje Marušić od samog je početka aktivno uključen u projekt.
Veliki potencijal
Prema njegovu mišljenju, osim tradicionalnih sektora poput brodogradnje, veliki potencijal u budućnosti ima akvakultura i marikultura koja postaje nova nafta te već zauzima drugo mjesto u strukturi norveškog gospodarstva, a na globalnoj razini je jedan od najbrže rastućih sektora.
- U ovome trenutku, prema nekim procjenama, morski proizvodi čine gotovo zanemariv postotak ukupno proizvedene hrane, a izlov ribe je pretjeran. No, uz rast svjetske populacije i ograničene resurse na kopnu sasvim je jasno da je perspektiva akvakulture blistava. Hrvatska može uskočiti na taj vlak ne samo kroz uzgoj ribe i drugih morskih vrsta, nego i kroz proizvodnju specijaliziranih brodova i opreme za uzgoj ribe - tvrdi Marušić i dodaje kako se u Norveškoj razvijaju nove tehnologije uzgoja i off shore i on shore. One ne samo što značajno povećavaju učinkovitost uzgoja, nego su i ekološki izuzetno napredne. To je, ističe, posebno važno za Hrvatsku kao turističku destinaciju.
Što se tiče suradnje u budućnosti, veleposlanik RH u Norveškoj dodaje kako Norveška prednjači u razvoju off shore tehnologija za proizvodnju električne energije. To je također brzorastući sektor na globalnoj razini.
- Kao i u slučaju akvakulture, hrvatska industrija može tu tehnologiju ne samo primijeniti, nego i proizvoditi za globalno tržište. Brodovi na zeleni pogon i autonomni brodovi jedna su nova rastuća niša. Norveška je prva u svijetu razvila brodove na potpuni električni pogon te ih primijenila u komercijalnoj uporabi, a uskoro će zaploviti i autonomni brod za prijevoz tereta. Neka od tih rješenja primjenjiva su i u Hrvatskoj - rekao je Marušić.
Dodao je kako je zato organiziran posjet predstavnika Ministarstva mora, prometa i infrastrukture te Jadrolinije. Cilj je da se iz prve ruke upoznaju s mogućnostima koje su na raspolaganju.
- Hrvatska ima sve potrebne elemente i znanja kako bi i sama proizvodila takve brodove. Trebalo bi svakako pokušati. Ne treba nikako zanemariti ni tržište fosilnih goriva, posebno prirodnog plina koji će, prema svim relevantnim istraživanjima, imati središnju ulogu idućih 25 godina. Ako Hrvatska odluči iskoristiti dio tih mogućnosti, smatram kako bi bilo dobro iskoristiti norveška iskustva, kako ona tehnološka koja će omogućiti efikasniju, sigurniju i ekološki prihvatljiviju eksploataciju tako i ona regulatorna koja su omogućila Norveškoj da stvori najveći svjetski mirovinski fond - napominje veleposlanik.
Potencijali za suradnju s Norveškom, prema njegovu mišljenju, veliki su u svim tim sektorima.
- Ne samo da su veliki u smislu izvoza, nego i u smislu transfera znanja i tehnologije te privlačenja kapitala. CroNoMar, ali i brojne druge hrvatske tvrtke u Norvešku izvoze proizvode i usluge u svim segmentima navedenih industrijskih grana, uključujući i najsofisticiranije - tvrdi veleposlanik Hrvatske u Norveškoj i nastavlja: - Primjer Norveške dokazuje da hrvatsko gospodarstvo može biti konkurentno i na tehnološki naprednim i poslovno zahtjevnim tržištima. Također, taj primjer ukazuje i na ono što su vitalne pretpostavke za uspjeh, a to su ulaganje u znanje, međusobna suradnja poduzetnika te suradnja s državom i lokalnom samoupravom.
Ostatak članka možete pročitati na: novac.jutarnji.hr
Hrvatska 
Svijet 
Tržište rada 
Ljudi i karijere 
Istraživanja 
Zanimljivosti 
Bez komentara 
