Procjena HAAB-a

VIDEO: Nezaposlenost će rasti sve do 2011.

Analitičar Hypo banke Hrvoje Stojić procjenjuje da će nezaposlenost nastaviti rasti do početka 2011. godine, zbog čega se u 2010. ne može očekivati ni jačanje potražnje, ni oporavak investicija.

U 2010. godini bruto domaći proizvod (BDP) će pasti za 2,4 posto, inflacija će ostati niska, vanjski dug mogao bi premašiti sto posto BDP-a, a proračunski manjak približit će se iznosu od 6 posto BDP-a, predviđaju analitičari Hypo Alpe Adria banke u svojim novim "Makroekonomskim prognozama", predstavljenim u Hypo centru.

Pad BDP bit će posljedica daljnjeg pada domaće potražnje uslijed uslijed poreznih pritisaka, rasta nezaposlenosti, pada plaća, slabe kreditne aktivnosti te negativnih trendova koji se iz četvrtog kvartala prošle godine prelijevaju u tekući kvartal s negativnim utjecajem na potrošnju i investicije.

Upitan je i oporavak uvozne potražnje jer još nema pravih signala o održivosti oppravka glavnih hrvatskih trgovinskih partnera. Ostane li zarada od turizma na razini prošle godine, a izostane li rast uvozne potražnje, znatno će pasti doprinos izvoza BDP-u.

Ništa bez strukturnih reformi
Hrvatska će zbog toga vjerojatno, kao i mnoge druge istočnoeuropske zemlje, biti među zemljama koje će kasno izaći iz recesije, tek tijekom 2011. godine. Glavni zamašnjak oporavka bit će približavanje Europksoj uniji što će potaknuti ulaganja, dok će manjak kredita i nezaposlenost i dalje kočiti oporavak.

Srednjoročno se može očekivati rast BDP-a od dva posto godišnje.

"Za stopu gospodarskog rasta iznad dva posto nužne su reforme kojima bi se rasteretila cijena rada i povećala konkuretnost hrvatskih tvrtki", rekao je voditelj Odjela za makroekonomska istraživanja Hypo Alpe Adria banke Hrvoje Stojić.

Ključnu ulogu u obuzdavanju inflacije, smatraju analitičari Hypo banke a prenosi portal banka.hr, imat će strukturne reforme kojima bi trebalo poboljšati efikasnost, ojačati konkuretnost te poboljšati funkcionalnost transportne i logističke infrastrukture.

Zbog narušene konkuretnosti i usporenog oporavka glavnih hrvatskih trgovinskih partnera, ali i zbog jačanja protekcionizma, robni izvoz mogao bi pasti za dodatnih pet posto. U prilog tome govori izostanak oporavka potražnje na istočnoeuropskim tržištima na kojima su hrvatski izvoznici tradicionalno konkurentni. Robni manjak u 2010. zadržat će se ispod 20 posto BDP-a.

Zbog pada izvoza i nižih dividendi nerezidentima manjak bilance plaćanja kratkoročno će pasti ispod 4 posto, dok bi se srednjoročno trebao stabilizirati na razini iznad 6 posto zahvaljujući akumulaciji kapitala za jačanje izvoznih kapaciteta, razvoj infrastrukture te nastavak tehnološkog restrukturiranja.

Prognoza o rastu vanjskog duga iznad sto posto BDP-a temelji se na zaduživanju države zbog kašnjenja u fiskalnim prilagodbama, višim troškovima (re)financiranja i padu BDP-a.

Analitičari Hypo Alpe-Adria banke vjeruju da Hrvatska narodna banka neće nastaviti s monetarnim popuštanjem prije nego li se uvjeri da bi nova kreditna aktivnost mogla pozitivno utjecati na gospodarstvo.

S obzirom na očekivani gospodarski pad, protestiranje državnih jamstava (1,4 posto BDP-a samo za brodogradnju), kratkoročne troškove strukturnih reformi te rastuća dospjela a nenaplaćena potraživanja, fiskalni deficit mogao bi u 2010. dosegnuti 6 posto BDP-a.

S obzirom da bruto financiranje države premašuje 16 posto BDP-a, a očekivana cijena (re)financiranja u srednjem roku od 7 posto premašit će potencijalnu stopu rasta BDP-a, nužno je ujednačavanje prihodovne i rashodovne strane proračuna kako bi se zaustavio galop javnog duga iznad 60 posto BDP-a, što bi znatno narušilo povjerenje investitora.

Za uravnoteženje proračuna nužne su reforme u državnoj upravi, te nastavak reformi mirovinskog i zdravstvenog sustava, te sustava socijalnih transfera i subvencija, reduciranje luksuznih infrastrukturnih projekata te bolja kontrola državnih poduzeća i kvazi-fiskalnih tijel (na primjer, na aktivnosti Hrvatske banke za obnovu i razvitak otpada više od 5 psoto BDP-a).

Stojić je naglasio kako bi srednjoročni plan financiranja otklonio neizvjesnost i u konačnici bi smanjio troškove (re)financiranja države.