GFK Najnovije istraživanje

Više nas je strah gubitka posla nego bolesti

Čak četiri petine naših građana i dalje su zabrinute zbog krize za koju smatraju da će kod nas trajati još više od godine dana ili čak više godina. Samo dva posto najoptimističnijih smatra da nema više krize u našoj zemlji, a još njih dva posto optimističnih računa da ćemo s krajem godine izaći iz krize.

Gospodarska kriza na vrhu je popisa stvari zbog kojih se najviše brinu građani Hrvatske. Slijedi strah od gubitka posla, a brige koje nas muče redom dalje idu od neučinkovite vlade, sadašnje ali i buduće, smanjenja životnog standarda, kriminala i korupcije do inflacije i rasta cijena. Tek potom slijedi briga za zdravlje ali i zdravstvenu zaštitu. Briga zbog onečišćena okoliša, kvalitete obrazovanja kao i politike obrazovanja, građanski nemiri i terorizam na dnu su popisa pojava zbog kojih se brinu naši sugrađani, pokazuje najnovije GfK istraživanje.

Čak četiri petine naših građana i dalje su zabrinute zbog krize za koju smatraju da će kod nas trajati još više od godine dana ili čak više godina. Samo dva posto najoptimističnijih smatra da nema više krize u našoj zemlji, a još njih dva posto optimističnih računa da ćemo s krajem godine izaći iz krize. S druge strane najviše pesimista koji smatraju da su još godine krize pred nama je u Slavoniji, sjevernoj Hrvatskoj te Lici, Kordunu i Banovini. Posljedice utjecaja krize i dalje se u kućanstvima najviše tiču smanjenja troškova za odjeću i obuću, te troškova za užitak i razonodu, ali i manjih troškova prehrane i osobne higijene. Čak je četvrtinu kućanstava pogodio otkaz na poslu nekog člana, a 19 posto kućanstava osjeća posljedice sniženja plaće, njena kašnjenja ili neisplate. Trenutačno više od 50 posto građana strahuje da će i dalje rasti rizik od gubitka posla odnosno da će se još teže naći novi posao. S koliko novca raspolažu zadovoljno je samo 23 posto građana, a suprotno tome - nezadovoljnih je čak 49 posto. Stoga ne čudi da će njih 69 posto u sljedećih godinu dana mnogo opreznije ulaziti u kredite, koristiti dopušteni minus ili plaćati kreditnim karticama. Zanimljivo je, međutim, da se 45 posto građana slaže s tvrdnjom da je bankarski sustav u Hrvatskoj siguran, odnosno, 43 posto se slaže da je štednja građana sigurna u bankama u Hrvatskoj. Da će kuna u slijedećih godinu dana izgubiti na vrijednosti, misli 34 posto građana.

Tagovi: istraživanje, GfK, gospodarstvo, kriza
Utorak, 02.08.2011. / Nataša Gajski Kovačić