Prijava
Traži
U anketi u Hrvatskoj je sudjelovalo 250 zaposlenika i 42 poslodavca, a zanimljivo je da 80 posto hrvatskih zaposlenika smatra da im je produktivnost tijekom pandemije porasla ili ostala ista, dok čak 48 posto hrvatskih poslodavaca, za razliku od onih u ostalim zemljama, misli da im je produktivnost oslabila za pandemije
Zagreb, 30. ožujak 2021. – Sudimo li po zaposlenicima i poslodavcima iz središnje i istočne Europe, trenutačna pandemija koronavirusa će trajno promijeniti način kako obavljamo svoj posao. Primjerice, više od polovice hrvatskih zaposlenika, koji su sudjelovali u anketi tvrtke Boston Consulting Group (BCG) i portala posao.hr, očekuje kako će se neki oblik rada na daljinu koristiti i nakon pandemije koronavirusa. Aktualna pandemija je drastično promijenila važnu značajku korporativnog načina življenja, način na koji obavljamo svoj posao. Zaposlenici i poslodavci postali su preko noći sudionici najvećeg pokusa do sada - prilagođavanja novim načinima rada.
Prema rezultatima BCG-ove ankete, 60 posto zaposlenika i 77 posto poslodavaca u središnjoj Europi očekuje kako će oni sami ili njihove tvrtke nastaviti prakticirati rad na daljinu, čak i nakon aktualne pandemije, bilo u potpunosti ili djelomice. U Hrvatskoj su ti postotci niži, no i tu više od polovice (53 posto) zaposlenika i gotovo dvije trećine (63 posto) poslodavaca dijeli isto mišljenje. U istraživanju je sudjelovalo 1750 zaposlenika i 240 tvrtki u središnjoj i istočnoj Europi, a u Hrvatskoj je u anketi sudjelovalo 250 zaposlenika i 42 poslodavca.
Pitanje očuvanja produktivnosti je, usprkos pandemiji, trenutačno iznimno važno za sve tvrtke. Što se tiče same Hrvatske, 80 posto zaposlenika istaknulo je kako je tijekom pandemije njihova produktivnost ili porasla ili ostala na istoj razini kao i ranije. U regiji to isto mišljenje dijeli nešto više zaposlenika, njih 90 posto. No, mišljenje hrvatskih poslodavaca se znatno razlikuje od onog njihovih zaposlenika: gotovo polovica poslodavaca (48 posto) je izjavila kako je produktivnost oslabila tijekom pandemije. Istovremeno je 80 posto poslodavaca u regiji središnje i istočne Europe istaknulo kako njihova produktivnost nije pala, ali ni porasla u tom razdoblju.
Tvrtke štede na poslovnim prostorima i putovanjima, zaposlenici na vremenu odlaska na posao
- Novi načini rada su zaposlenicima donijeli posebne izazove: više stresa, moguće poteškoće u održavanju ravnoteže između posla i privatnog života, društvenu izolaciju te napuštanje uobičajenih dnevnih rutina. S druge strane, poslodavci moraju odlučiti hoće li u budućnosti smanjiti broj zaposlenih ili prenamijeniti poslovne prostore, kako će iskoristiti moguće smanjenje troškova, primjerice, službenih putovanja, te hoće li uložiti u dodatnu IT infrastrukturu, digitalne alate i ostale mjere potpore radu na daljinu – objašnjava Tomislav Čorak, izvršni direktor i partner u BCG-u.
Što se tiče regije, 83 posto zaposlenika izjavilo je da očekuju promjene kako će se koristiti uredi u budućnosti. U Hrvatskoj to isto smatra 70 posto ispitanika, dok njih 30 posto vjeruje da pandemija neće utjecati na to kako se koriste uredi.
Pandemija je ljudima omogućila i uštedu na troškovima putovanja na posao i natrag. Tako je u Hrvatskoj dvije trećine ispitanika reklo kako su uštedjeli sat vremena dnevno, dok ih je 19 posto istaknulo kako su tijekom pandemije uštedjeli do dva sata dnevno jer nisu putovali do radnog mjesta i natrag.
Poslodavci se moraju prilagoditi promjenama svijeta uslijed pandemije
Kada je riječ o očuvanju fizičkog i mentalnog zdravlja i nakon pandemije, zaposlenici su u anketi izjavili kako bi željeli fleksibilnije radno vrijeme, kao i samostalnost u odlučivanju kada i gdje će obavljati svoj posao. Hrvatski su zaposlenici naglasili i potrebu za liječničkim pregledima koje bi plaćali poslodavci. Za poslodavce su, istovremeno, česte interakcije i kontakti s menadžerima puno važniji nego što to misle sami zaposlenici. Osim toga, poslodavci u Hrvatskoj smatraju kako su povjerljivi kanali komuniciranja bilo kakvih problema ili pitanja glavni prioritet. Nadalje, gotovo polovica zaposlenika i poslodavaca istaknula je kako bi odluka o tome kada će se i gdje obavljati posao trebala biti zajednička.
- Istraživanje je pokazalo kako postoje značajne razlike u percepciji hrvatskih poslodavaca i posloprimaca glede radne učinkovitosti u novonastalim, otežanim poslovnim okolnostima. Osim percepcije radne učinkovitosti postoji i nesrazmjer u preferencijama kako bi se rad trebao organizirati da bi bio uspješan. Takve diskrepancije mogu poslužiti kao naznaka hrvatskim poslodavcima da je potrebno više pozornosti posvetiti organizaciji poslovnih i radnih procesa. Svijet se uslijed pandemije iz temelja promijenio i zaostaci za razvijenijim društvima i zemljama bit će tim veći, osim ako naši poslodavci, kao pokretači i nositelji gospodarskog prosperiteta zemlje, na vrijeme prepoznaju važnost uvođenja novih, modernijih i fleksibilnijih načina rada – napominje Hrvoje Brkić, voditelj portala posao.hr.
S njim se slaže i Tomislav Čorak, koji ističe da se mora naći ravnoteža između rukovođenja od vrha prema dnu i samostalnosti od dna prema vrhu.
- Vjerojatno je da će one tvrtke, koje prihvate prakse tzv. pametnog rada i budu kvalitetno upravljale njime, stvoriti značajnu konkurentsku prednost, bilo u produktivnosti, ili u angažiranosti zaposlenika ili privlačenju talenata – kaže Čorak.
Menadžeri su izgubili privid kontrole nad zaposlenicima
Pogledaju li se rezultati BCG-ove ankete, čini se kako lideri imaju više prostora za pružanje podrške svojim zaposlenicima i njihovo osposobljavanje. Ukupno 56 posto anketiranih zaposlenika istaknulo je kako od svojih poslodavaca nisu dobili dovoljno podrške. U Hrvatskoj je taj postotak još i veći: više od 67 posto zaposlenika izjavilo je kako im menadžment nije pružio dovoljno potrebne podrške. S druge strane, više od 76 posto poslodavaca u Hrvatskoj je istaknulo da čine sve, kako bi pomogli svojim zaposlenicima.
Kako stoji u izvješću tvrtke BCG pod nazivom New Ways of Working – Smart Work (Novi načini rada – pametan rad), pametan rad sa sobom donosi nekoliko financijskih i nefinancijskih pogodnosti i tvrtke moraju izgraditi vlastiti model pametnog rada, za razdoblje nakon pandemije koronavirusa.
Protivno uvriježenom mišljenju, upravo su na menadžere najviše utjecale promjene u načinu rada i pametan rad zbog pandemije: izgubili su privid kontrole, koju su imali dok su zaposlenici sjedili u uredima i bili pod njihovom paskom, možda tek naizgled obavljajući svoj posao. Osim toga, pandemija je osnažila trendove, poput digitalizacije i agilnog rada te raznolikosti i inkluzije. Za uspjeh pametnog načina rada ključni su menadžeri, koji se mogu nositi s novim okolnostima i postizati rezultate te razvijati svoje zaposlenike.
Hrvatska 
Svijet 
Tržište rada 
Ljudi i karijere 
Istraživanja 
Zanimljivosti 
Bez komentara 
