Više od trećine mladih s diplomom u Hrvatskoj je nezaposleno, od Hrvata su jedino gori Talijani i Grci

Čini se da Hrvatska i dalje nije dobro: ima treću najnižu stopu zaposlenosti mladih s diplomom u Europi. Pritom za njih porezni obveznici izdvajaju sve više novca.

Prema novim podacima iz Bruxellesa, temeljenim na komparativnom istraživanju o zaposlenosti mladih s diplomom stečenom u posljednje tri godine, trećina visokoobrazovanih u dobi od 20 do 34 godine u Hrvatskoj nema posao. Gore je jedino u Italiji i Grčkoj.

Među 28 država, Hrvatska se, dakle, pozicionirala na 26. mjesto sa stopom zapošljivosti diplomanata od 66 posto. Četiri pozicije iznad Hrvatske je Rumunjska, šest Bugarska, devet Slovačka. Slovenija je 11 mjesta iznad Hrvatske, Poljska 13 (odmah iza Irske i Danske), a Češka - čiju stopu zapošljivosti od 89,9 stručnjaci Europske komisije proglašavaju impresivnom - popela se na četvrto mjesto.

Malta je po zapošljivosti svojih diplomanata europski prvak. Stopa zaposlenosti njezinih studenata je famoznih 94,5 posto, po čemu je bolja od Njemačke i njezinih 90,9 posto. Slijede ih Nizozemska, Češka i Austrija. Prosjek država EU je u porastu - u 2014. iznosio je 76 posto, a u 2018. godini 80,2 posto. Hrvatska struže po dnu već godinama, konkretno, 15-ak godina, koliko ima ispodprosječnu stopu zapošljivosti u odnosu na EU. I dalje traju rasprave tko je (više) kriv za stanje.

Ekonomisti razlog vide u tržištu neprilagođenom, tromom i zastarjelom obrazovnom sustavu. Na sveučilištima uvjeravaju da ključni problem nisu visokoobrazovne institucije, nego nerazvijeno tržište rada, niski osobni dohoci i demotivirajući radni uvjeti. Stručnjaci Europske komisije serviraju odgovor: ulaganje u obrazovanje koristit će svima u Europi.

Odgovorno birati karijeru

Dekan Visokog učilišta Algebra, Mislav Balković, smatra da bi mladi i njihovi roditelji učinili sebi veliku dugoročnu uslugu kada bi odgovorno i informirano birali buduću karijeru. Tako ne bi svoju budućnost gotovo u potpunosti prepustili slučaju, što se obično dogodi kad program i ustanovu birate sljedeći odluku svojih vršnjaka iz razreda ili kad birate studijski program koji nije konkretan jer mislite da ćete si time još za tri ili pet godina odgoditi odluku o tome što biste radili u životu. Jednako odgovorno treba pristupiti i izboru obrazovne ustanove u kojoj će studirati ili pohađati srednjoškolski program jer su razlike u znanju i zapošljivosti diplomanata koji studiraju u različitim ustanovama za “istu” kvalifikaciju često vrlo velike, a godine izgubljene neučinkovitim studiranjem nemoguće je vratiti, zaključuje dekan privatnog visokog učilišta.

Ostatak članka pročitajte na: novac.jutarnji.hr

Tagovi: mladi, diploma, diplome, karijera, zaposleni, niska stopa zaposlenosti

Ponedjeljak, 29.04.2019.