Praktično nijedan gospodarski sektor nije imun na neke od brojnih pojavnih oblika neprijavljenog rada.
Vlada je predstavila i kombinaciju odvraćajućih i poticajnih mjera kojima se trasira sveobuhvatan plan suzbijanja neprijavljenog - odnosno poticanja prijavljivanja rada, piše Poslovni dnevnik.
U fokusu tog dokumenta su mjere vezane uz razne oblike sive zone, od rada bez ugovora o radu, do polovičnih prijave kroz npr. isplate minimalaca uz ostatak plaće 'na ruke' (bez plaćanja poreza, prireza i doprinosa), neplaćanja noćnog i prekovremenog rada ili nezakonita zapošljavanja stranaca.
Tako se, primjerice, vezano uz poticanje rada, zapošljavanja i rast plaća ističe kako bi suzbijanje neprijavljenoga rada 'naročito u dijelu djelomično neprijavljenoga rada' trebalo rezultirati stvaranjem uvjeta da prosječna neto plaća do kraja mandata Vlade dosegne najmanje 7600 kuna.
S tim ciljem predviđa se redefiniranje radnog zakonodavstva, uključujući i izmjene Zakona o minimalnoj plaći te planirano donošenje posebnog zakona u svrhu sveobuhvatne borbe protiv neprijavljenoga rada.
Spektar odvraćajućih i poticajnih mjera, među ostalim, predviđa i takozvane crne i bijele liste poslodavaca s obzirom na (ne)prijavljivanje rada, a moglo bi i doći do usklađivanja sustava upravnih i prekršajnih kazni.
U praksi će se za koju godinu npr. u situaciji kada je radnik prijavljen na puno radno vrijeme, a u inspekciji je zatečen da radi neprijavljen kod drugog poslodavca, razdoblje rada kod drugoga smatrat će se razdobljem u kojem ostvaruje primitak po osnovi drugog dohotka.
Izvor: Poslovni dnevnik