Prijava
Traži
Umjesto ukidanja županija i općina, što preporučuje i Europska komisija, uvodi se još kompliciraniji sustav.
Reforma jedinica lokalne uprave i samouprave neš-to je o čemu se godinama priča, ali nijedna vlast dosad nije ni počela raditi na tom najvažnijem projektu u državi.
Vlada SDP-a čak je i u svom predizbornom Planu 21 to navela kao ključnu reformu, međutim, do danas ništa od toga nije napravljeno. U međuvremenu dva su ministarstva, uprave i regionalnog razvoja i fondova EU, naručila studiju od Ekonomskog instituta Zagreb. To je bilo prije dvije godine.
Studija je napravljena, ali od javnosti se kriju zaključci. Plaćena je novcem poreznih obveznika, ali ti isti porezni obveznici još uvijek ne znaju kako bi trebala izgledati budućnost njihovih životnih sredina. Ministarstvo uprave, koje je nadležno za ovu temu - odustalo je od studije.
RADIKALAN PRIJEDLOG IZ EU: Ukinite sve županije i uštedite 6 milijardi kuna
“Ministarstvo uprave, temeljem zaključka Nacionalnog povjerenstva za provođenje decentralizacije, naručilo je studiju ‘Istraživačke podloge za raspravu o prijedlozima mjera za funkcijsku, fiskalnu i administrativnu reformu i ostvarivanje ciljeva decentralizacije u Republici Hrvatskoj: Preporuke za daljnji proces decentralizacije.’ Ugovorom je definirano da će ocjenu kvalitete studije napraviti Nacionalno povjerenstvo. S obzirom na to da je Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU preuzelo navedeni posao i drugim ugovorom promijenilo opseg istraživanja, predmetni ugovor je raskinut. Napominjemo da po istom nisu izvršena nikakva plaćanja”, odgovorili su nam iz ministarstva Arsena Bauka. Hoće li i dalje država imati 555 jedinica lokalne samouprave ili će možda neka općina ili grad biti ukinuti? Hoće li se ukinuti županije?
Odgovore na ta pitanja nudi upravo studija Ekonomskog instituta čija je autorica ravnateljica dr.sc. Dijana Jurlina Alibegović sa svojim suradnicima.
Budući da je Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU preuzelo tu studiju, pitali smo i njih koji su zaključci i hoće li se i kada krenuti s reformom. - Studija je dala preporuke kako bi mogla izgledati nova raspodjela nadležnosti jedinica ovisno o fiskalnom kapacitetu. No, na koje bi se to konkretno jedinice odnosilo, potrebno je utvrditi dodatnim analizama u novoj, drugoj fazi studije.
Napominjemo, da se nije raspravljalo o ukidanju pojedinih jedinica već samo o preraspodjeli nadležnosti s obzirom na fiskalne kapacitete - odgovorili su nam iz Ministarstva. Vlada, dakle, ne samo da s reformom nije krenula, nego ne kani, unatoč upozorenjima i stručnjaka i EU,ukinuti niti jednu općinu, ni jedan grad, a izgleda da su im i ovakve županije sasvim prihvatljive.
Studiju je vlada platila 55 tisuća kuna, a prema zaključcima iz studije do kojih smo mi došli, ne planira baš poslušati stručnjake.
Zaključci idu u smjeru da bi se trebalo ukinuti dvije trećine jedinica lokalne uprave i samouprave jer su neodržive i skupe, a ne izvršavaju niti svoje osnovne funkcije. Pojedini stručnjaci zalažu se za to da se ukinu i sve županije, a da se Hrvatska podijeli na sedam regija. Time bi se uštedjelo više milijardi kuna, a to su nedavno poručili i iz EK.
To su, uostalom, napravile i puno bogatije države od nas. Primjerice, za reformu regionalne i lokalne samouprave Kraljevini Danskoj, koja je po broju stanovnika, veličini i konfiguraciji teritorija usporediva s Hrvatskom, trebalo je gotovo pet godina, od 2002. do 2007. godine.
Prije reforme Danska, zemlja od 5,4 milijuna stanovnika, bila je rascjepkana na 14 okruga i 275 lokalnih jedinica. Nakon što su odlučili da jedinica lokalne samouprave ne smije biti manja od 20.000 stanovnika, njihov broj drastično se smanjio: dobili su pet regija i 98 jedinica.
Ostatak vijesti pročitajte ovdje.
Hrvatska 
Svijet 
Tržište rada 
Ljudi i karijere 
Istraživanja 
Zanimljivosti 
Bez komentara 
