Vlada protiv nezaposlenosti: za zapošljavanje 150.000 ljudi 1,13 milijardi kuna

Kroz ulaganja iz programa IPA i nekoliko ministarstava, u ovoj bi se godini moglo radno aktivirati 150.000 ljudi, kazala je u četvrtak premijerka Jadranka Kosor na sjednici Vlade, koja je usvojila Nacionalni plan za poticanje zapošljavanja u 2011. i 2012. Riječ je o mjerama koje se provode u suradnji s EU-om. Plan ima devet osnovnih strateških ciljeva - povećanje zapošljavanja žena, starijih osoba i mladih, rješavanje problema dugotrajne nezaposlenosti, smanjenje neusklađenosti znanja i vještina radne snage s potrebama tržišta, poboljšanje prilagodljivosti radnika i poduzeća, dobro upravljanje i gradnja administrativnih kapaciteta. Premijerka je navela da će se u poticanje zapošljavanja uložiti 1,13 milijardi kuna - 450 milijuna kuna za obnovu ratom oštećenih objekata, 200 milijuna kuna za razvoj otoka, 170 milijuna za programe Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, 160 milijuna za poticanje poduzetništva, obrta i zadruga te 150 milijuna za zapošljavanje branitelja.

Vlada je donijela i odluku kojom se odobrava produljenje 5300 radnih dozvola za zapošljavanje stranaca, a premijerka je kazala kako je bilo zahtjeva da se odobri još 811 dozvola za novo zapošljavanje. »Ja sam to odbila jer tražim preispitivanje ne samo ovih 811 zahtjeva, nego i cijelog sustava. Zašto? Među ovih 811 zahtjeva bilo ih je i za 70 novih dozvola, uz postojećih 80, za zanimanje pomoćnog stočara, ratara, pastira i samaraša, a podaci HZZ-a kažu da je prijavljeno 74.940 nezaposlenih koje bi se u ovom trenutku mogle zaposliti na ovim poslovima. To je podatak koji jasno govori da nešto moramo napraviti«, istaknula je Kosor, najavivši reviziju kojom bi se utvrdilo koliko nezaposlenih udovoljava zahtjevima za zapošljavanje na traženim poslovima i odlučilo treba li odobriti uvoz radne snage ili zaposliti nezaposlene. »Moramo naći načina da stimuliramo ljude da rade i da ustanovimo zašto tražimo uvoz radne snage, a imamo ljude na HZZ-u«, rekla je Kosor. Prihvaćena je i Nacionalna strategija zaštite od nasilja u obitelji od 2011. do 2016., a premijerka je poručila da inzistira na dosljednoj provedbi zakona o suzbijanju diskriminacije i ravnopravnosti spolova, jer u nepoštivanju tih zakona često leži klica onoga što izraste u obiteljsko nasilje. Dodala je da bi novim Kaznenim zakonom trebalo osigurati da se predmeti vezani uz obiteljsko nasilje rješavaju žurno. »Nekad se čini da je žena sigurnija na ulici u dva sata u noći, nego u svojoj kući«, ustvrdila je Kosor i ponovila da nitko ne može biti ni ministar, ni odvjetnik, ni liječnik, ni sudac niti profesor ako je obiteljski nasilnik.

Kao što su u utorak najavili predsjednik Republike i premijerka, Vlada je uputila prijedlog za razrješenje načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga generala zbora Josipa Lucića i imenovanje generala pukovnika Drage Lovrića za njegova nasljednika. Prema premijerkinim riječima, saborski Odbor za obranu svoje bi mišljenje o Lovrićevu imenovanju trebao dati u utorak, a zatim bi ga Josipović mogao imenovati.

Omogućena kupnja bivšim nositeljima stanarskog prava
Vlada je donijela novu uredbu o uvjetima za kupnju obiteljske kuće ili stana u državnom vlasništvu na područjima posebne državne skrbi kojom se omogućava kupnja kuća i stanova i zaštićenim najmoprimcima iz Hrvatskog podunavlja koji su bivši nositelji stanarskog prava. Očekuje se da će se do 2013. prodati 2800 stambenih objekata, a od 2008. do 2010. prodano ih je 996. Također, 4600 kuća i stanova darovano je hrvatskim braniteljima i ratnim stradalnicima. Prosječna cijena četvornog metra bila bi 175 eura, tako da bi stan od 64 kvadrata stajao 10.500 eura. Potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede Petar Čobanković kazao je da uredba omogućava ispravljanje nepravdi i sprječava podizanje novih tužbi zaštićenih najmoprimaca kojih je sada, po njegovim riječima, na sudu u Vukovaru zaprimljeno 400.

Reakcije: Administrativno-tehničkim mjerama ne može se otvoriti 150.000 radnih mjesta
• Mladen NOVOSEL, predsjednik SSSH:
- Volio bih da su sindikalne središnjice ranije informirane o tome da će biti objavljen Program zapošljavanja. Mi, na žalost, o tome ne znamo ništa, pa mogu komentirati samo načelno: naravno da podržavamo svaki program zapošljavanja koji je realan, ali samo ako u određenom roku, i to u kratkom vremenu, za mjesec dana primjerice, može dati neke rezultate. Ali, bojim se da ne bi bilo kao i s programom investicija koji je predstavljen prije desetak dana: sve dobro zvuči, ali se na kraju pokazalo da tu nema ništa konkretno, jer bi za sve tek trebalo potpisati neke ugovore ili će biti ostvareno samo ako se steknu određene pretpostavke. Pitanje je gdje bi se ljudi trebali zapošljavati. Vlada je zabranila novo zapošljavanje u javnim poduzećima. Ako je to privatni sektor, koji ima velikih problema i još otpušta radnike, pitanje je kakvi mogu biti rezultati. Šira prezentacija tih programa trebala bi uključiti i precizniji popis djelatnosti u kojima se to planira.

• Gordan MARAS, saborski zastupnik SDP-a:
- Premijerkinu najavu o tome kako bi se u sklopu Nacionalnog plana poticanja zapošljavanja u ovoj godini moglo zaposliti 150.000 ljudi ocjenjujem neozbiljnom. Ta je izjava u najmanju ruku čudna, pogotovo jer je spomenuto i da bi oko 75.000 trenutno nezaposlenih mogli raditi kao pastiri. U tu najavu nitko ozbiljan ne može povjerovati, jer je upravo ova vlada odgovorna za gubitak 80.000 radnih mjesta. Izjava je još neozbiljnija kad se zna da nema projekata koji bi ta radna mjesta i osigurali.

• Damir NOVOTNY, ekonomski analitičar:
- Politički govor si može dopustiti nepreciznosti, a bojim se da se radi o političkom govoru kao dijelu kampanje s obzirom na to da je premijerkina izjava o 150.000 novih radnih mjesta u kontradikciji s izjavom ministrice financija Martine Dalić da će se investicijskim ciklusom otvoriti oko 4000 radnih mjesta. U zadnje tri godine izgubili smo 160.000 radnih mjesta, što za posljedicu ima smanjenje domaće potražnje i pad kupovne moći kućanstava, koja nemaju dovoljno dohotka za trošenje. To je činjenica od koje ne možemo pobjeći. Treba nam oko 100.000 novih radnih mjesta, ali do toga se može doći samo gospodarskim rastom od tri-četiri posto, novim investicijskim ciklusom i povećanjem domaće potražnje, ali ona se nema od čega povećati, ako nema većeg dohotka kućanstava. Osim, ako Vlada ne intervenira fiskalnim mjerama. Ovo su pak administrativno-tehničke mjere kojima se ne može otvoriti 150.000 novih radnih mjesta.

• Radimir ČAČIĆ, predsjednik HNS-a:
- Ozbiljan problem Jadranke Kosor je da ona to doista ne razumije. Preračunajte tih 150.000 po mjesecima ,pa ćete vidjeti da bi svaki mjesec trebalo otvarati barem 5000 radnih mjesta.