Snijeg otkrio katastrofalne kadrovske promašaje

Vlakovi stali jer je HŽ otpustio ljude koji su čistili skretnice

U čišćenju skretnica ne pomažu »krstarice«, odnosno lokomotive s ralicom, već ih je potrebno čistiti ručno. A radne snage za taj posao nema, jer je većina otpuštena. Naime, upravo su skretničari, čistači skretnica uz manevriste, tranzitere i telegrafiste predstavljali većinu viška radne snage na HŽ Infrastrukturi.

Iako bi željeznički promet u trenutnim vremenskim okolnostima trebao biti najpostojaniji, i on se odvija otežano. Do 15 sati u utorak otkazano je 69 vlakova, a prema podacima HŽ Putničkog prijevoza u zagrebačkom gradsko-prigradskom prijevozu vlakovi su kasnili prosječno 15 minuta, dok se u daljinskom prijevozu bilježe kašnjenja do 60 minuta.

Razlozi kašnjena brzih i IC vlakova je u tome što na svim lokacijama na kojima ne voze lokalni putnički vlakovi preuzimaju njihovu ulogu, odnosno zaustavljaju se u svim kolodvorima i stajalištima kako bi svi putnici stigli do svojih odredišta.

Količina snijega koja je proteklih dana napadala, prema tvrdnjama željezničara, ne bi trebala biti problem vlakovima, a činjenica da se značajan broj putničkih linija otkazuje posljedica je neorganizacije. Pritom se kao najveći problem ističu skretnice, koje je nemoguće prebacitaviti kada se »napune« snijegom.

U njihovom čišćenju ne pomažu »krstarice«, odnosno lokomotive s ralicom, već ih je potrebno čistiti ručno. A radne snage za taj posao nema, jer je većina otpuštena. Naime, upravo su skretničari, čistači skretnica uz manevriste, tranzitere i telegrafiste predstavljali većinu viška radne snage na HŽ Infrastrukturi.

Otpuštanje tih radnika sada ne bi bilo problematično da je domaća infrastruktura na puno višoj razini, pa da se primjerice uložilo u grijanje skretnica (koje je, ako i postoji, loše) što bi u konačnici omogućilo njihovo neometano »prebacivanje«.

Iako se može činiti da je problem skretnica banalan, nije tako. Većina pruga u Hrvatskoj jednokolosiječna je, što znači da skretnice moraju biti čiste kako bi se osigurao neometan prolaz vlakova.

Drugi problem je starost voznog parka i česti kvarovi lokomotiva i motornih vlakova. Najvećim problemom zadnjih dana pokazali su se prigradski vlakovi takozvani Mađari, čijim motorima snijeg, odnosno vlaga ne čine dobro pa ispadaju iz pogona.

Elektrolokomotive, a većina ih je u razdvajanju vuče pripala putničkom prijevozu, također, zbog kvarova ispadaju iz prometa.

A kada se sve zbroji, vlakovi se otkazuju, a putnici čekaju.

Četvrtak, 17.01.2013. / Branko Podgornik, Gabrijela Galić, novilist.hr