Hrvatska Vlada svu nadu u izlazak iz recesije temelji, osim na turizmu, na oporavku europskoga gospodarstva, koje će onda donijeti i nove poslove i investicije hrvatskoj ekonomiji. Ako aktualna kriza na financijskom tržištu opet europsku ekonomiju gurne prema recesiji ili značajnije uspori njezin ionako krhak oporavak, tada će i našem gospodarstvu zaprijetiti nastavak recesije i gospodarske krize.
Svjetski mediji, pa tako i hrvatski, početkom “velike recesije“ 2008. građanima su davali niz savjeta kako preživjeti krizu, kreirani su pravi “vodiči za preživljavanje“ u kojima se savjetovalo kako štedjeti i u što ulagati eventualni višak novca. I tada je glavno ekonomsko obilježje bila nesigurnost i neizvjesnost, no ako se aktualna kriza zbilja “zalaufa“, ta će nesigurnost dosegnuti dramatične razmjere. Naime, prije četiri godine jedna je od opcija za sigurno investiranje bila ulaganje u državne obveznice, a danas se to, kad je i SAD-u skresan kreditni rejting, nekima može činiti kao gorka šala.
Međutim, jedna od većih ironija aktualne krize na tržištu kapitala jest to da ju je izazvalo snižavanje kreditnog rejtinga SAD-a od rejtinške agencije Standard & Poor’s, a da ulagači kao “sigurnu luku“ od pada dionica kompanija na svim svjetskim burzama vide − državne obveznice SAD-a!? Ako postoji nešto kao kapitalistička shizofrenija, upravo joj svjedočimo u rudimentarnom, temeljnom obliku.
Uglavnom, savjeti za preživljavanje i štednju mogli su se 2008., kao i danas, svrstati u tri vrste u odnosu na ciljanu skupinu građana.
Prva vrsta savjeta odnosila se na one koji nemaju višak novca, koji ne mogu štedjeti niti imaju prostora za dizanje kredita kako bi “premostili“ određene probleme ili kupili nešto što smatraju da im je potrebno.
Drugu skupinu građana čine oni koji mogu štedjeti najviše do 3000 kuna mjesečno, te imaju prostora za dizanje nekoga kredita kojim bi premostili određene probleme ili kupili automobil ili nekretninu, uz odricanje od dotadašnje kvalitete života.
Konačno, treća skupina građana sastoji se od ljudi koji mogu štedjeti i dizati kredite bez snižavanja životnog standarda – naravno, to je u Hrvatskoj najviše od pet do 10 posto ljudi, odnosno između 215.000 i 430.000. Njihov je “štedni kapacitet“ jako različit, jer riječ je o tome da netko može mjesečno uštedjeti 5000 kuna, dok netko drugi može uštedjeti 50.000, 300.000 ili tri milijuna kuna.
KAKO SE IZVUĆI?
Prva Skupina - Pazite na svaku kunu
Kad je u pitanju prva skupina građana (niža klasa), njima savjeti gotovo i ne trebaju, oni su, ako već nisu prije 2008., svoje kućne proračune u međuvremenu “konsolidirali“ na najvišoj mogućoj razini i na svaku kunu gledaju kao na posljednju. Na žalost, eventualni nastavak “domaće krize“ njima bi mogao još dodatno smanjiti mjesečna primanja, neki bi mogli ostati i bez posla, teže bi nalazili i novi posao i posao “u fušu”, tako da se čini kako im samo još čudo može pomoći da spoje prvi sa zadnjim u mjesecu. Bilo kakav savjet njima učinio bi se kao neumjesni cinizam. Tipa, kupite štedljive žarulje.
Druga skupina - Srežite troškove
Drugoj skupini građana (niža srednja i srednja klasa) investicijski savjetnici i ekonomski analitičari predlažu da u idućim godinama ne dižu kredite ako to ikako mogu izbjeći, nego da i najmanji višak novca štede, a pri tome se preporučuje štednja u banci. Dakle, nikakvo ulaganje u rizičnije investicijske fondove ili u kupnju dionica, a ako već izaberu neki investicijski fond, neka to budu (ipak) obveznički fondovi.
Toj skupini građana preporučuje se da još više srežu troškove, jer njima nije cinično predložiti kupnju štednih žarulja, odlazak jeftinijem frizeru, racionalizaciju kupnje odjeće, obuće i troškova za izlaske i slično. Bilo bi odlično da pronađu bilo koji dodatni posao, makar i ne bio u skladu s njihovim profesionalnim kvalifikacijama, jer postoji velika mogućnost da će im kriza smanjiti mjesečna primanja ili da će, barem privremeno, ostati bez posla. Stoga, ako vjerujete u Boga, počnite moliti!
Treća skupina - Povoljno kupite stan
Višoj srednjoj i visokoj klasi u Hrvata investicijski savjetnici preporučuju ulaganje u zlato kako bi sačuvali vrijednost svojeg novca, kao i da pomno prate situaciju na tržištu nekretnina, jer postoji velika mogućnost da bi nova kriza moglo natjerati i tvrdokorno hrvatsko tržište na veliki pad cijena.
U takvoj situaciji može se “ubosti“ vrlo atraktivnu kuću ili stan za povoljnu cijenu, jednako kao što treba držati na oku i dionice kvalitetnih kompanija kojima će cijena pasti u općoj panici. No, i toj skupini eksperti preporučuju da odustanu od bilo kakvih rizičnih ulaganja na tržištu kapitala. Dapače, većina investicijskih savjetnika priznaje da je trenutačno vrlo teško donijeti pametnu odluku, jer vlada velika neizvjesnost hoće li sadašnja panika na financijskom tržištu dulje potrajati i hoće li zaista dovesti do nove krize.
Tako nije sigurno ni je li ulaganje u zlato po rekordnim cijenama isplativo, ako se čitava “bura“ ispuše za nekoliko mjeseci. Ipak, većina stručnjaka smatra da pesimisti ovaj put imaju pravo i da nas (Europu i SAD) u idućih pet do 10 godina čeka vrijeme stagnacije ili pada životnog standarda. Dakle, siromašni će postaji još siromašniji, srednjoj će klasi pasti standard, dok oni bogatiji neće biti spokojni kad je u pitanju koji oblik štednje izabrati, jer se u sadašnjim okolnostima sve čini kao teška lutrija.
Vodič uoči nove recesije
Pronađite dopunski posao, ne uzimajte kredite, ulažite u nekretnine i zlato