Prijava
Traži
Veliki izvoznici iz drvne industrije ljuti su jer ih država zaobilazi, a novac stalno daje brodogradnji i poljoprivredi.
Spin Valis: Ove smo godine povećali izvoz, promet nam raste 20 posto, a oporavak bi bio još brži da nismo opterećeni jakim tečajem. Zbog toga puno gubimo.
Spin Valis iz Požege ove godine planira ostvariti konsolidirani prihod od oko 140 milijuna kuna, a samo tijekom 2011. bilježi rast prometa od 20 posto, ističe predsjednik Uprave Spin Valisa, Zdravko Jelčić.
On tvrdi da drvna industrija ima potencijal za povećanje izvoza, ali loša makroekonomska i monetarna politika i dalje čini hrvatske izvoznike nekonlairentnima na svjetskom tržištu te potiče i povećava izvoz poluproizvoda i sirovina, a ne namještaja.
Tečajna politika
- Oporavak i izlazak iz krize bili bi brži da izvoznici nisu opterećeni tečajnom politikom i znatno većim cijenama energenata, repromaterijala i drugih komponenti koje sudjeluju u proizvodnji završnog proizvoda, za razliku od konkurencije iz drugih zemalja - tvrdi Zdravko Jelčić, predsjednik Uprave.
Na tečajnim razlikama, odnosno zbog "monetarnih škara" cijeli je sektor, prema njegovoj procjeni, lani izgubio 170 milijuna kuna, a država drvnoj industriji godišnje kroz potpore daje 65 milijuna kuna. Spin Valis ugovara nove poslove na europskim tržištima, ali zbog loše politike prema sektoru sve se teže nosi s cijenama proizvođača namještaja iz istočne Europe.
Jelčić: Imamo punu zaposlenost, a 85 posto namještaja ide u izvoz.Nosimo se još uvijek s inozemnom konkurencijom, ali na račun vlastite dobiti - naglašava Jelčić. Država bi, smatra, trebala stvoriti pretpostavke da se Spin Valis, ali i drugi drvopreradivači po svim elementima izjednače s konkurentnim tvrtkama iz drugih zemalja. Jednako bi bilo važno da se sufinanciraju investicijski projekti, kao Što to rade zemlje naših konkurenata gdje se investicije sufinanciraju bespovratnim sredstvima i do 50 posto.
Nove investicije
- Moramo investirati jer smo prisiljeni izvoziti Bez izvoza, oslanjajući se samo na domaće tržište na kojemu kupovna moć pada, mogli bismo zatvoriti tvrtku - napominje Jelčić. Njegova je tvrtka nakon vala otpuštanja tijekom 2008. i 2009. sve radnike vratila na posao, a zaposlenost bi mogla biti još veća jer se tržišta na koja izvoze sve jače oporavljaju i raste potražnja za namještajem. Čelni čovjek Spin Valisa ističe da njegova tvrtka sa 490 zaposlenih ima punu zaposlenost sve do rujna, a izvoze 85 posto proizvodnje, uglavnom masivni namještaj, na zahtjevno zapadnoeuropsko tržište.
Pozitivna bilanca
Drvna industrija i proizvođači namještaja spremni su za europsko tržište,a to pokazuje njihova pozitivna bilanca. Ova industrija prva je ušla u krizu, prva prošla val rezanja plaća i otpuštanja, a u trenutku kada su počeli ugovarati sve više poslova za izvoz od države očekuju da im više pomogne.
Za razliku od poljoprivrede, u koju država godišnje ubrizga gotovo četiri milijarde kuna državnog novca, ili brodogradilišta, kojima se obilno pomaže, drvna industrija dobiva samo 65 milijuna loma godišnje potpore od države,što nije dovoljno da ta grana pojača investicije koje su joj prijeko potrebne.
Nadležni ministar Božidar Pankretić uvjeren jeda će drvna industrija do kraja godine dostići izvoz od gotovo milijardu dolara te još povećati pozitivnu bilancu u razmjeni.
Spačva Vinkovci: Avansno plaćanje nas stalno vuče prema dnu.
Spačva je, unatoč nezapamćenoj krizi, uspjela krajem 2010. stabilizirati prodaju, a s takvom prodajom postali su druga najveća drvna industrija u Hrvatskoj. - U prvih pet mjeseci ostvarili smo 85 milijuna kuna prometa, što je 35 posto više nego prošle godine, dok je izvoz povećan oko 50 posto, na 68 milijuna ku na - kaže predsjednik Uprave Spačve Dario Puljiz. Tečaj: Od države dobili 65 milijuna, a na tečaju izgubili 170 milijuna kuna.Dodaje kako su ponovno došli do više od dvije trećine izvoza od ukupne prodaje, najvećim dijelom u zemlje EU. Puljiz kaže da je bitno reći kako je između 85 i 90 posto prodaje iz Spačvina programa finalni proizvod (vrata, ploče, podovi, furnir.), a tek 10-ak posto daske i elementi. - Sve ovo ukazujenato da Spačva ima perspektivu, jer je proizvodnjausm-jerena na izvoz, i to u EU, no prije toga treba riješiti odnose Spačve i Hrvatskih šuma, jer mi već dvije godine zbog nemogućnosti dobivanja garancije banke plaćamo trupce po predračunu - avansno - bez ikakvih skonta i rabata - kaže Puljiz.
U Spačvi kažu da imaju tržište koje je u stalnom porastu, a od Nove godine su zaposlili 190 novih djelatnika. No, hitno su im potrebne mjere koje bi popravile likvidnost, za što su, kako ističu, najvažniji odnosi s jedinim dobavljačem sirovine - Hrvatskim šumama.
Poticati samo dobre projekte
U Hrvatskoj se drvna industrija često percipira kao izvoznik sirovine, što nije točno. Marjan Kvarna, direktor Drvnog klastera, naglašava da su najveći problem potpore. - Sustav potpora treba poboljšati i treba se usmjeriti na odredene programe te njima dodjeljivati ozbiljnija sredstva. Sada se novac dodjeljuje svima koji zadovolje uvjete natječaja pa se dobiva efekt raspršivanja. Kako se prerada drva odvija na ruralnim područjima, možda bi tu trebalo ojačati apsorpciju potpora, posebice za razvoj Like, Gorskog kotara i Slavonije - navodi Kvarna. Drvna industrija i šumarstvo zajedno ostvaruju više od devet milijardi kuna prihoda, a prije krize bilo je više od deset milijardi kuna. Cijeli sektor zapošljava vise od 50000 radnika. Istodobno izvoz čini više od osam posto ukupnog hrvatskog izvoza. Iz ovih pokazatelja vidiljva je snaga te industrije.
Hrvatska 
Svijet 
Tržište rada 
Ljudi i karijere 
Istraživanja 
Zanimljivosti 
Bez komentara 
