Godišnji odmor nasušna je potreba svakog radnika, a stručnjaci navode da je time potrebniji što je posao kojim se bave mentalno zahtjevniji. Da je neophodno minimalno dva tjedna godišnjeg odmora, ističe pomoćnica ravnatelja Instituta Ivo Pilar prof. dr. sc. Ljiljana Kaliterna Lipovčan, koja smatra kako je poželjno imati i više kraćih odmora tijekom godine.
- Odmaknuti se od posla ne može biti loše, jer javlja se zamor, a ljudima su zbog kvalitete života potrebne nove aktivnosti i promjena mjesta boravka s vremena na vrijeme, kaže Kaliterna Lipovčan.
Uobičajenu hrvatsku praksu spajanja praznika Kaliterna Lipovčan smatra u osnovi korisnom, jer u današnje vrijeme telekomunikacija, mobitela i e-poslovanja nema nikakvog razloga da posao trpi zbog toga.
- Može se govoriti o trendu skraćivanja radnih sati na Zapadu, ne samo zbog ekonomskih razloga. Istraživanja su pokazala da je potrebno napustiti koncept pretjeranog boravljenja na poslu, što je bio trend na kraju 20. stoljeća, jer to utječe na kvalitetu življenja. Skandinavske zamlje skratile su radni tjedan na 36 sati, a trend je da se radni tjedan organizira tako da iznosi četiri dana. Bolje je imati čak i petak slobodan, kako bi se ljudima omogućilo više slobodnog vremena, naravno u slučaju da se ne radi o nekim zahtjevnim poslovima, navodi Kaliterna Lipovčan.
Kaliterna Lipovčan vidi i ekonomsku krizu kao priliku za povećenja broja slobodnih dana.
- Poslodavci mogu preraspodijeliti dio posla, tako da radnicima daju slobodne dane umjesto prekovremenog rada. Takav rad mora uvijek imati neku beneficiju, pa ako ga već poslodavci ne mogu platiti, prekovremeni sati se barem mogu zbrajati. Slobodni dani mogu se spojiti, a takva je situacija dobra i za tvrtku i za društvo, jer se radnicima psihički i fizički poboljšava zdravlja, kaže Kaliterna Lipovčan.
Dodajući kako trajanje godišnjeg odmora ovisi o djelatnosti dr. sc. Zoran Sušanj s Odsjeka za psihologiju riječkog Filozofskog fakulteta, navodi kako postoje slučajevi da određenim poslodavcima i radnicima više odgovara veći broj kraćih odmora.
- Gledajući iz pozicije nekoga tko radi, jasno je da je bolje imati tri tjedna godišnjeg u komadu, zbog obiteljskih i životnih razloga. Svakako je barem ljeti bolje imati duži godišnji odmor, a smatra se kako za prvog tjedna godišnjeg radnici još nisu do kraja svjesni da su na odmoru, pa se najbolje počnu odmarati u drugom tjednu, kaže Sušanj.
Prema riječima Sušnja, Hrvati puno češće planiraju i praktički žive za spajanje slobodnih radnih dana, nego što je to uobičajeno na Zapadu.
Direktor regionalnog ureda HUP-a Rijeka Nenad Seifert ističe kako je poslodavcima bitno da radnik bude odmoran i psihički i fizički.
- To je, uostalom i svrha godišnjeg odmora. Prema mojem iskustvu, ako poslodavac ima mogućnost radnicima dati tri tjedna godišnjeg u komadu, bez ugrožavanja poslovnog procesa, to će i napraviti. Prema novim zakonskim odredbama radnik mora prvi dio godišnjeg odmora koristiti dva tjedna u komadu, u toj godini. Obzirom da većina radnika i tvrtki koristi godišnji tijekom ljeta, uglavnom svima odgovara uzeti dva tjedna u komadu.
A. Petrak, Novi list