U KORONAKRIZI dosad je u Hrvatskoj bez posla ostalo oko 50.000 ljudi. No udar krize koju je izazvala pandemija koronavirusa na tržište rada u turizmu i ugostiteljstvu možda je još i jači od utjecaja na tržište rada u cjelini.
Sezonsko zapošljavanje je krahiralo, brojke govore sve
Proizlazi to iz novih podataka Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ), prema kojima je sezonsko zapošljavanje u ovoj godini, moglo bi se reći, gotovo krahiralo. Naime, dok su hrvatski poslodavci u prvih pet mjeseci prošle godine preko burze rada tražili 115.445 radnika, u istom ovogodišnjem razdoblju tražili su 70.184 radnika ili gotovo 40 posto manje.
Sličnu dinamika pada bilježi i sezonsko zapošljavanje: dok su poslodavci u prvih pet mjeseci prošle godine preko burze rada tražili 24.052 radnika, od siječnja do kraja svibnja ove godine tražili su 13.892 sezonca ili čak 42 posto manje.
Slaba potražnja za sezonskim radnicima
Podaci HZZ-a otkrivaju i da je u ovoj godini pad potražnje za sezonskim radom zabilježen kod svih vodećih sezonskih zanimanja u turizmu i ugostiteljstvu. Tako su poslodavci u prvih pet ovogodišnjih mjeseci tražili 4094 konobara, dok su ih u istom lanjskom razdoblju tražili 6608. Broj traženih sezonaca za rad na recepciji u prvih je pet mjeseci ove godine iznosio samo 619, a u istom lanjskom razdoblju zaposleno je 1012 recepcionara.
Turističkih je animatora u prvih pet mjeseci 2020. godine zaposleno samo 246, dok ih je lani u istom razdoblju angažirano 453. Primjetan je i velik pad potražnje za čistačicama: u prvih pet mjeseci ove godine zaposleno ih je samo 3692, a u istom lanjskom razdoblju 6049.
Najviše sezonaca traže u Istri i Dalmaciji
Najviše je sezonaca, ističu u HZZ-u, u prvih pet mjeseci ove godine traženo u Istarskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji. Pritom valja naglasiti kako je Hrvatska na proljeće imala mjesec i pol karantene, kada je gospodarska aktivnost bila svedena na minimum. Također, treba reći i da nedostaju podaci za lipanj, u kojem bi sezonsko zapošljavanje, nastave li se dobri trendovi u borbi s koronavirusom, moglo biti nešto bolje. Neizvjesnost je ipak i dalje prisutna, o čemu dovoljno govore i podaci koje smo dobili s terena.
Cijeli članak pročitajte na index.hr