Zagrebačka je banka u devet mjeseci ostvarila dobit od 874,7 milijuna kuna, što je 32 posto manje nego u istom razdoblju lani. U prvih šest mjeseci, pak, iznosila je 633 milijuna kuna i bila je 43,5 posto manja nego u usporedivom razdoblju. Rezultati su, naravno, pod utjecajem širenja pandemije i potresa u Zagrebu, koji su donijeli manje prihode i veće gubitke zbog rezervacija za potencijalne gubitke (421 milijun kuna). Neto prihod od kamata iznosi 1,8 milijardi kuna, 13 posto manje nego lani, što se u izvješću tumači kao posljedica smanjenja neto kamatnih marži, u skladu s tržišnim kretanjima. Neto prihod od provizija i naknada, pak, pao je za 90 milijuna kuna ili 11 posto.
"Trend smanjenja prosječnih aktivnih i pasivnih kamatnih stopa se nastavlja, što je utjecalo na kamatne rezultate tijekom godine", stoji u izvješću PBZ-a.
Hrvatska poštanska banka, pak, u prvih devet mjeseci imala je dobit od 164,9 milijuna kuna, samo 3,2 posto manju nego u istom lanjskom razdoblju. No, na rezultate te banke nedvojbeno je utjecala pozitivna drugostupanjska sudska presuda iz lipnja, kojom je oslobođen iznos od 80,3 milijuna kuna rezerviran za tužbeni zahtjev tvrtke Moj Dvor Građenje.
Imajući u vidu dosad neviđeno krizno okruženje, navodi austrijska Erste grupa u čijem je sastavu i hrvatska Erste banka, profitabilnost je "zadovoljavajuća". U devet mjeseci banka je ostvarila dobit od 637 milijuna kuna, što je 47,9 posto manje nego u istom razdoblju lani. Glavni utjecaj na značajan pad profita u ovoj godini, navode u Erste grupi, imat će troškovi rizika: za cijelu godinu "očekuje se da će rezervacije za rizike iznositi od 65 do 80 baznih bodova prosječnih bruto kredita klijentima". Uz pretpostavke da će mjere državnih potpora ostati na snazi, kao i opipljivog makroekonomskog oporavka, u idućoj godini Erste grupa očekuje blagi pad troškova rizika.