Prijava
Traži
Osim devet studija bez ijednog upisanog, imamo četiri studijska programa s jednim studentom na prvoj godini
Devet javnih visokih učilišta - jedno veleučilište i osam fakulteta, među kojima su četiri zagrebačka, ove godine nije uspjelo upisati ni jednog studenta na pojedine studije, a ukupan broj studijskih programa s nula ili do tri upisana studenta ove se godine u Hrvatskoj popeo na 40. Prije dvije godine takvih je studija bilo 29, lani 31.
Prema odnosu upisne kvote i broja neupisanih predvodnik je redovni stručni studij Poljoprivreda krša - stočarstvo krša, koji u Kninu izvodi javno Veleučilište Marko Marulić. Po službenoj statistici koju je Jutarnjem ustupila Agencija za znanost i visoko obrazovanje, planirali su upisati 30 studenata, no upisanih je nula. Paralelno, na studiju Poljoprivreda krša - biljna proizvodnja s istom upisnom kvotom dobili su tri studenta. Na ‘Maruliću‘ imaju i dva stručna studija s po dvoje novoupisanih, iako su ih planirali upisati 60 (na Prehrambenu tehnologiju), odnosno 40 (na studij Trgovinsko poslovanje s poduzetništvom).
Nedostatak interesa studenata za pojedine programe nije nova pojava, kao ni to da niz godina neki od njihovih nositelja ‘konkuriraju‘ s istim studijima i, uglavnom, jednakim kvotama, kao da se baš ništa čudno ne događa. Posljedica ovakve upisne politike jest da je od 40-ak tisuća slobodnih mjesta nakon dva upisna roka ostalo nepopunjeno 10.800.
Dvije godine na nuli
Rezime stanja temeljen na podacima Agencije (prema kriteriju studija s kvotom od deset i više upisnih mjesta) sljedeći je: osim devet studija bez ijednog upisanog, imamo četiri studijska programa s jednim studentom na prvoj godini, 17 studija s dva studenta te njih deset s tri brucoša.
Navedeni studiji kap su u moru ostalih s visokim brojevima nepopunjenih mjesta. Agencija za znanost evidentirala je 26 studijskih programa raštrkanih po Hrvatskoj s ukupno više od 2000 praznih mjesta.
Tu su predvodnici ekonomski fakulteti u Zagrebu, Osijeku i Puli, a slijede studiji prava, ugostiteljstva, poljoprivrede, inženjerstva okoliša, tekstilne tehnologije, filozofsko-teološki studij, strojarstvo, prehrambena tehnologija… Primjeri s 50 i više praznih mjesta vidljivi su i u Karlovcu, Križevcima, Varaždinu, Opatiji, Sisku, Čakovcu, Kninu.
Demografija i tržište
U Ministarstvu znanosti i obrazovanja ističu kako je uzrok enormnog broja nepopunjenih mjesta u demografiji, odnosno manjku maturanata, ali i nedovoljnoj usklađenost pojedinih studija s potrebama tržišta.
Postoje li pojedini studiji zbog nastavnika? Zašto se upis na njih ne ‘zamrzava‘; jesu li uopće potrebni? Uostalom, zašto javna visoka učilišta ne prate demografske trendove s obzirom na to da ovakvo stanje ima utjecaja i na državni proračun?
- Iako se na neke studijske programe upisuje minimalni broj studenata, visoka učilišta financiraju njihovo izvođenje iz vlastitih sredstava. Dakako, nepopunjenost studijskih programa odražava se na državni proračun. U pitanju je ispunjenje radnih obveza nastavnika. Nastavnici koji su zaduženi za predavanja na studijima koji nisu popunjeni u dovoljnoj mjeri da bi se mogla održavati predavanja su zaposlenici koji nemaju ispunjenu normu rada u nastavi. Imamo situaciju da se troše proračunska sredstva na plaće takvih nastavnika, a istovremeno se na drugim visokim učilištima koja imaju popunjenost kvota ne može odobriti novo dodatno radno mjesto nastavnika na deficitarnim studijskim programima - komentira državni tajnik Ivica Šušak i dodaje da je na čelnicima visokih učilišta da provode zakonitost poslovanja svojih ustanova.
Cijeli članak pročitajte na portalu: jutarnji.hr
Hrvatska 
Svijet 
Tržište rada 
Ljudi i karijere 
Istraživanja 
Zanimljivosti 
Bez komentara 
