Prijava
Traži
Sjeverozapadna Hrvatska najkonkurentnija je hrvatska regija, iza nje je Jadranska regija, dok je Središnja i istočna (Panonska regija), prema svim parametrima najlošije pozicionirana.
Prvi indeks regionalne konkurentnosti Hrvatske potvrdio je da Zagreb, odnosno sjeverozapadna Hrvatska stupnjem razvijenosti i konkurentosti odskaču od ostatka Hrvatske. Osim po BDP-u po stanovniku i zaposlenosti, i najnovijim rangiranjem po kvaliteti poslovnog okruženja Zagreb je na vrhu ljestvice, a na njenom dnu je Vukovarsko-srijemska županija. Regionalnim indeksom konkuretnosti Hrvatske 2007., kojeg su zajednički izradili Nacionalno vijeće za konkurentnost i Program Ujedinjenih naroda za Razvoj u suradnji s HGK, prvi put rangira se i konkurentnost hrvatskih regija, i to na temelju podjele na statističke regije.
Najbolje regije
Po njemu je Sjeverozapadna Hrvatska najkonkurentnija hrvatska regija. Slijedi je Jadranska regija, dok je Središnja i istočna Hrvatska najlošije pozicionirana. Jedan dio istraživanja oslonio se i na percepciju svake županije o vlastitoj razvijenosti i poziciji unutar Hrvatske. Primjerice, Krapinsko-zagorska županija osrednje je razvijena u okvirima Hrvatske jer je statistički rangirana na 11. poziciji. Međutim, samoopercepcija unutar županije vrlo je pesimistična i po konkurentnosti je smješta iza 18. mjesta. Njihovi susjedi Varaždinci sebe pak vide na 1. mjestu iako su po statističkim kriterijima lošiji od Krapinsko-zagorske županije i na 12. su mjestu. "I ove činjenice treba respektirati u vođenju regionalne politike. Varaždinci su vrlo samosvjesni, ali nije loša ni kritičnost ako je pozitivna", kaže Slavica Singer iz NVK. Premda visoki BDP u pravilu korespondira s visokim stupnjem konkurentosti, uočene su i iznimke poput Ličko-senjske županije. U njoj je konkurentnost još vrlo niska (19. mjesto) iako je BDP po stanovniku relativno visok, što, kako tumači prof. dr. Singer, govori da se prihod ne stvara tamo nego dolazi u pravilu iz državne blagajne. Još jedno pravilo je da je nizak stupanj konkurentnosti u županijama koje se nalaze na područjima od posebne državne skrbi i trpe posljedice rata. Poduzetnik Marko Pipunić kao razlog zaostajanja navodi i nepostojanje tradicije poduzetništva.
Tradicija poduzetništva
"Panonija je bila zasnovana na kombinatima, a menadžment odgajan da vodi velike sustave, nema tradicije poduzetništva", kaže Pipunić. Osim što su detektirali glavne probleme, autori su ponudili i sedam preporuka za podizanje konkurentnosti. Prema njima, na prvom je mjestu horizontalna suradnja regija u rješavanju problema, razvoj regija znanja, restrukturiranje gospodarske strukture te jačanje poduzetničkih i infrastrukturnih kapaciteta regije. Među instrumentima su su senašli prometno povezivanje na regionalnoj osnovi, veća dostupnost širokopojasnog interneta, privlačenje školovanog kadra. "Ne smiju svi otići u Zagreb, jer će se Zagreb zagušiti" - zaključila je Singer.
Činjenice
Prepreke razvoju
Administracija, centralizacija i monopoli najveća su prepreka razvoju regija. Nikakva korist od decentralizacije ako institucije premještene u regionalne centre ostanu neefikasne, smatra Juroslav Buljubašić - splitski poduzetnik
Uloga institucija
Incestuozno smo povezani, prečica je način našeg funkcioniranja, umjesto da se naučimo rješavanju problema kroz institucije. Ipak, sadašnja je hrvatska birokracija "beba" prema EU administraciji - kaže Nadan Vidošević, šef HGK
Regionalni razvoj
Do kraja godine napravit će se strategija regionalnog razvitka. Uzet će se u obzir učinci postojećih mjera i dati prijedlog novih. Bit je strategije određivanje lokalnih prioriteta - najavio je ministar Petar Čobanković
Uloga velikih tvrtki
Za bolju konkurenost potrebna su velika proizvodna poduzeća koja će oko sebe okupiti klaster malih i srednjih poduzetnika. Nevjerojatno je i da Osijek ima samo jednu avionsku liniju tjedno prema Jadranu, i to u jeku turističke sezone - rekao je Marko Pipunić, vlasnik Žita.
Poslovni.hr
Hrvatska 
Svijet 
Tržište rada 
Ljudi i karijere 
Istraživanja 
Zanimljivosti 
Bez komentara 
